Na današnji dan 1943. godine tiskan je prvi broj Slobodne Dalmacije
Slobodna Dalmacija, jedan od najdugovječnijih i najutjecajnijih hrvatskih dnevnih listova, izlazi neprekidno od 17. lipnja 1943. godine. Prvi broj tiskan je u teškim ratnim uvjetima, usred Drugog svjetskog rata, na planini Mosoru, gdje su ga partizani pripremali kao povremeno glasilo otpora. Iz tih skromnih početaka, list se razvio u jedan od simbola dalmatinskog i hrvatskog novinarstva.
Nakon Mosora, redakcija seli u Split, Livno, pa na otoke Hvar i Vis, da bi od 1. studenoga 1944. u Splitu počeo izlaziti triput tjedno. Samo godinu dana kasnije, od 29. prosinca 1945., Slobodna Dalmacija postaje dnevni list.
Urednička vizija i rast naklade
U prvim desetljećima rada istaknuli su se urednici poput Šerifa Šehovića, Nevena Šegvića i Božidara Novaka. No, poseban zamah list dobiva za uredništva Sibe Kvesića (1957–1965), kada dolazi do značajne modernizacije novinarskog pristupa. Naklada tada raste s oko 4.000 na čak 40.000 primjeraka. Slobodna Dalmacija u to vrijeme počinje njegovati prepoznatljiv dalmatinski sadržaj i jezik, što postaje njezina trajna vrijednost.
Razvoj se nastavlja pod uredničkom palicom Hrvoja Baričića (1965–1973), a 1971. godine pokreće se i Nedjeljna Dalmacija, koja postaje samostalni tjedni list 1987. i dostiže visoku nakladu početkom 1990-ih. Nažalost, prestaje izlaziti 2002. godine.
Zlatno doba i nagli pad
Od 1983. list vodi Joško Kulušić, koji proširuje suradnju s vanjskim autorima i uvodi pluralizam u uređivačku politiku. Slobodna Dalmacija tada izlazi iz regionalnih okvira te krajem 1980-ih i početkom 1990-ih dostiže naklade do 150.000 primjeraka. Ipak, privatizacija 1993. godine, provedena u kontroverznim okolnostima, označava prekretnicu. Kulušić biva smijenjen, a list gubi utjecaj i naklada znatno opada.
Do 2013. godine prosječna dnevna naklada pada na 28.000 primjeraka. Ipak, list opstaje te početkom 2020-ih zauzima četvrto mjesto među hrvatskim dnevnicima s tržišnim udjelom od 10 do 20 posto.
U novom tisućljeću – prilagodba i digitalizacija
Od 2005. godine Slobodna Dalmacija posluje unutar medijskog koncerna Europapress Holding, koji 2016. mijenja ime u Hanza Media. Internetsko izdanje postoji još od 1999. godine, čime list pokazuje spremnost na digitalnu transformaciju.
Kroz razne uredničke smjene od sredine 1990-ih, ključne osobe bile su Krunoslav Kljaković, Dražen Gudić, Mladen Pleše, Ivo Bonković i Jadran Kapor. Od 2021. glavna urednica je Sandra Lapenda Lemo.
Posjet štampariji na Mosoru
U povodu obilježavanja obljetnice izlaženja Slobodne Dalmacije, posjetili smo i legendarnu "Štampariju" na planini Mosoru – mjesto na kojem je tiskan prvi broj lista. Danas je to ruševina, zarasla u korov, no i dalje snažno simbolizira početke slobodnog novinarstva u Dalmaciji. Na mjestu nekadašnje štamparije postavljena je ploča, djelo redakcije Slobodne Dalmacije, kao vječni podsjetnik na dan kada je rođen list koji će oblikovati dalmatinski, ali i hrvatski medijski prostor desetljećima.
