Na današnji dan 1993. godine hrvatske snage izvele su Operaciju Peruća
Od 27. do 28. siječnja 1993. godine, hrvatske snage izvele su Operaciju Peruća, neplaniranu vojnu akciju kojom je spriječena ekološka i humanitarna katastrofa golemih razmjera. Operacija je uslijedila nakon što su pobunjeni Srbi, u znak odmazde za gubitke u Operaciji Maslenica, minirali branu Peruća i prijetili njenim rušenjem.
Planirana destrukcija i brza reakcija hrvatskih snaga
Srpske snage pod vodstvom Ratka Mladića okupirale su branu Peruća još 1991. godine i koristile je kao sredstvo ucjene, prijeteći da će je srušiti i izazvati poplavu nizvodno uz Cetinu. Dolaskom snaga UNPROFOR-a, neprijateljske postrojbe povukle su se desetak kilometara od crte razdvajanja, no opasnost od razaranja ostala je prisutna.
Napetost je kulminirala 27. siječnja 1993. godine, kada su srpske snage iznenada ponovno zauzele prostor brane, protjerale pripadnike kenijskih snaga UNPROFOR-a te postavile 30 tona eksploziva s ciljem njene potpune destrukcije. Prema planu agresora, urušavanje brane oslobodilo bi 460 milijuna kubičnih metara vode, ugrožavajući desetke tisuća života u naseljima nizvodno.
Izvidnici Hrvatske vojske primijetili su intenzivno grupiranje neprijateljskih snaga u selima Potravlje i Satrić, što je potaknulo hitnu odluku o podizanju borbene spremnosti i pripremi za vojnu intervenciju. Cilj akcije bio je osloboditi branu Peruća, spriječiti katastrofalne posljedice rušenja i preuzeti strateške točke na planini Svilaji, kako bi se dugoročno eliminirala prijetnja agresora.
Detonacija i napad Hrvatske vojske
U ranim jutarnjim satima 28. siječnja, srpske snage aktivirale su eksploziv u nadzornoj galeriji brane, no, unatoč snažnoj detonaciji i značajnim oštećenjima, brana nije popustila. Ključnu ulogu u sprječavanju katastrofe imao je britanski časnik UNPROFOR-a Mark Nicholas Gray, koji je još u kolovozu 1992. godine samoinicijativno smanjio razinu vode u jezeru za četiri metra, čime su umanjene posljedice moguće eksplozije.
Hrvatske snage odmah su krenule u odlučan protunapad te ubrzo ovladale cijelim područjem oko brane Peruća, izbivši na planiranu crtu obrane. Nakon dvodnevnih borbi, situacija je stavljena pod kontrolu, a oštećenja na brani brzo su sanirana kako bi se eliminirala mogućnost naknadnog popuštanja konstrukcije.
Gubici i značaj operacije
Tijekom operacije Hrvatska vojska pretrpjela je gubitak jednog vojnika, Ante Buljana, dok su dvojica ranjena, a jedan zarobljen i odveden u Knin. Zarobljena su i dva neprijateljska vojnika, no točan broj stradalih s protivničke strane nije poznat. Operacija Peruća ostala je upamćena kao jedna od ključnih vojnih akcija Domovinskog rata, kojom je spriječena tragedija nesagledivih razmjera i osigurana stabilnost na bojišnici.
