U petak je obilježen Svjetski dan spavanja (World Sleep Day) čime završava i Tjedan mozga (Brain Awareness Week) koji se obilježava u Hrvatskoj eto već 21. godinu, a u Splitu i Dalmaciji ga promoviraju i koordiniraju članovi Zavoda za neuroznanost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
To je bila prigoda da učenici jedne od naših ponajboljih škola Prirodoslovno-matematičke, popularne III. gimnazije ili nekadašnjeg MIOC-a, predvođeni ravnateljicom Deanom Bokšić i profesoricama Danicom Bavčević i Ines Alujević, dođu u posjetu Mediteranskom institutu za istraživanje života ili kraće Medilsu koji u zadnje vrijeme razvija sve intenzivnije odnose sa Sveučilištem u Splitu.
Proteini stare slično kao i automobili
Prof. Miroslav Radman, osnivač Medilsa, domaćinski je pozdravio goste, zahvalio im na dolasku i njihovoj zainteresiranosti za znanost o životu i za Tjedan mozga i neuroznanost te ih pozvao da nastave dolaziti na institut gdje su mladi talentirani ljudi uvijek dobrodošli. Na svoj osebujan način vrlo komplicirane stvari iz temeljne biologije i kemije o životu i starenju uspio je nevjerojatno jednostavno prenijeti na brojnu publiku, posebno istaknuvši da su naše bjelančevine odnosno proteini oni koji su povezani sa starenjem i to na način sličan kako i automobili stare. Naime, hvata ih ruzina, odnosno oksidacija, putem slobodnih radikala kisika, koja ih oštećuje i narušava njihovu funkciju. Dok je DNA ona molekula koja nam daje informacije i o kojoj smo dosta toga naučili odgonetnuvši čitav genom, s proteinima je stvar složenija jer oni daju funkciju, pa je informacija o njihovoj sintezi iz gena odnosno iz DNA molekule tek početak priče.
Prof. Radman također je istaknuo da je u svijetu, pa i u Europi, tek u zadnjih dvadesetak godina i manje, starenje zapravo postalo hit tema u znanosti. Tako su, eto, dvije teme spavanje i starenje koje u svjetskoj znanosti doživljavaju pravi procvat, došle u fokus.
Važan proces konsolidacije memorije dok spavamo
Prof. Zoran Đogaš, koji je dio svoga istraživačkog laboratorija pred nekoliko mjeseci prebacio s Medicinskog fakulteta na Medils u okviru dogovorene suradnje, kao neuroznanstvenik s posebnim iskustvom u istraživanju spavanja i liječenju poremećaja spavanja, održao je kratko predavanje o mozgu i spavanju s posebnim naglaskom na procese konsolidacije memorije odnosno učenja u mozgu, a koji se odvijaju dok spavamo.
Naravno da je učenicima posebice zanimljivo bilo čuti i praktične savjete o spavanju i koliko je važno dovoljno dugo i dobro spavati da bi mogli imati odgovarajući uspjeh u školi. Većina ih je bila pomalo i iznenađena činjenicom koliko je važno imati dovoljno tzv. sporovalnog ili dubokog spavanja, a nakon toga i REM spavanja da bi odbacili nepotrebne informacije prikupljene tijekom dana, a obradili i usvojili one važne. Čak i za poslagivanje stvari u emotivnom životu, spavanje je od posebne važnosti. Posebna pozornost posvećena je i modernim elektroničkim uređajima i plavom svjetlu, koje je danas nemoguće izbjeći, ali uz nekoliko pametnih postupaka može se smanjiti njihov nepovoljan utjecaj na spavanje.
Prof. Đogašu i njegovom timu sa Zavoda za neuroznanost posebno su interesantne dvije sada već dobro poznate činjenice. Prva je da se u svjetskoj znanosti u zadnjih 20 godina odvija prava eksplozija novih spoznaja temeljem istraživanja spavanja, pa im se čini da su odabrali pravo i izazovno područje neuroznanosti. A druga je da su brojni učenici III. gimnazije očito zainteresirani za studij medicine i za znanost, pa u njima vide brojne talente i svoje nasljednike za sigurnu budućnost razvoja neuroznanosti u gradu pod Marjanom koja je već godinama sastavni dio svjetske neuroznanosti.
Na kraju su učenici obišli znanstveno-istraživačke laboratorije instituta što ih se posebno dojmilo, pa je sjaj u očima mnogih bio znak da su vidjeli svoju budućnost u znanosti koja bi se mogla dogoditi već za koju godinu.
