Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) i ulazak Hrvatske u europodručje bila je glavna tema današnje sjednice Gospodarskog vijeća HGK - Županijske komore Split, održane u Ethno agro parku Stella Croatica na Klisu, u hibridnom obliku.
Okupljenim članovima Gospodarskog vijeća ŽK Split, predstavnicima lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i online sudionicima, predstavnicima strukovnih tijela splitske Komore kao i institucija vezanih za gospodarstvo, NPOO je predstavio te informaciju o pripremi ulaska Hrvatske u europodručje podijelio glavni ekonomist HGK i posebni savjetnik predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja dr.sc. Zvonimir Savić.
''U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatskoj se nudi velika mogućnost korištenja gotovo 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava za cijeli niz projekata i potreba. Pri tom se komponenti gospodarstva usmjerava 54 posto ukupnih sredstava mehanizma oporavka i otpornosti'', rekao je Savić. Poduzetnicima je posebno važno da su predviđena značajna sredstva, u iznosu od 5,5 milijardi kuna, usmjerena u investiranje privatnog sektora putem financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava.
Pored komponente gospodarstva Nacionalni plan oporavka i otpornosti obuhvaća još četiri komponente - javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu; obrazovanje, znanost i istraživanje; tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo, i inicijativu Obnova zgrada. Do kraja 2021. Hrvatska već može očekivati isplatu oko 6,1 milijarde kuna, što je predujam od 13 posto od ukupnog iznosa bespovratnih sredstava osiguranih u okviru Plana.
Savić je također predstavio hodogram procesa ulaska Hrvatske u europodručje, koji je aktivnostima prilagođen da RH bude spremna postati članicom europodručja početkom 2023. godine.
''Cilj nam je bio da našim gospodarstvenicima iz prve ruke ponudimo relevantne informacije o NPOO-u i ulasku Hrvatske u europodručje te odgovore na konkretna pitanja o natječajima i mogućnostima za poduzetnike'', rekao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš. Budući da su na sjednici online sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva, HBOR-a i HAMAG-a, poduzetnici su ovu priliku i iskoristili za postavljanje specifičnih pitanja koja se tiču pojedinih djelatnosti, konkretnih natječaja, procedura te općenito mogućnosti za privatni sektor.
Tomaš se ujedno osvrnuo na stanje u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije, rekavši da iako još ne raspolažemo cjelovitim rezultatima poslovanja županijskog gospodarstva u 2020. godini, podaci o zaposlenosti te broju i vrijednosti fiskaliziranih računa pokazuju kako se županijsko gospodarstvo nalazi na uzlaznoj putanji.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je krajem svibnja bilo 3,8 posto, odnosno 5.622 radna mjesta više nego u svibnju 2020. godine, dok je istovremeno broj registriranih nezaposlenih osoba za 2,7 posto manji u odnosu na prošlogodišnji svibanj.
Broj i vrijednost fiskaliziranih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj u lipnju također su ohrabrujući i pokazuju porast kako u odnosu na svibanj tako i u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Vrijednost fiskaliziranih računa u lipnju iznosila je 1,58 milijardi kuna, što je za 29,3 posto više u odnosu na svibanj te 31 posto više u odnosu na prošlogodišnji lipanj. Rast broja i vrijednosti fiskaliziranih računa zabilježen je i u prvih šest mjeseci, u kojima je u županiji izdano računa u ukupnoj vrijednosti od 6,52 milijarde kuna, odnosno gotovo 12 posto više u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Usporedba s predpandemijskom 2019. godinom pokazuje 10,7 posto manji iznos izdanih računa u lipnju te svega 4,5 posto manje izdanih računa u prvih šest mjeseci ove godine, u odnosu na ista razdoblja 2019.
A kako bi se pozitivan trend nastavio i ostvarili što bolji gospodarski rezultati, u ovom je trenutku najvažnije da odgovornim ponašanjem i procijepljenošću zadržimo ovu povoljnu epidemiološku situaciju i omogućimo što bolju i uspješniju turističku sezonu.
