Dok u Hrvatskoj brojni građani željno iščekuju prvu dozu cjepiva protiv covida-19, na zapadu se naveliko vode rasprave o cijepljenju trećom dozom na jesen. Razlog tome su novi sojevi koronavirusa, poput južnoafričkog i brazilskog, protiv kojih su postojeća cjepiva bitno manje učinkovita.
Albert Bourla, izvršni direktor američke farmaceutske tvrtke Pfizer, prije nekoliko dana je upozorio kako će ljudima najvjerojatnije trebati treća doza cjepiva šest do 12 mjeseci od cijepljenja, kao i ponovno cijepljenje svake godine zbog pojave novih varijanti koronavirusa.
“Moramo vidjeti kakav će biti plan cijepljenja i kako ćemo to često trebati. Iznimno je važno smanjiti broj ljudi koji se mogu zaraziti”, rekao je Bourla za CNBC.
Pfizer je nedavno objavio studiju po kojoj je njihovo cjepivo Comirnaty učinkovito 91 posto protiv koronavirusa te 95 posto protiv teških oblika covida-19 do šest mjeseci nakon druge doze. Kompanija Moderna također je objavila da njezino cjepivo štiti u sličnom postotku šest mjeseci. AstraZenecino cjepivo štiti u nešto manjem postotku, no istraživanja kod starijih osoba pokazuju snažniji odgovor zaštitnih T-stanica u odnosu na Pfizerovo i Modernino cjepivo, piše Jutarnji list.
Velika Britanija već neko vrijeme radi ozbiljne planove za nabavu novih doza cjepiva učinkovitih protiv novih sojeva kako bi se na jesen moglo provesti docjepljivanje trećom dozom što je nedavno potvrdio i britanski ministar zdravstva Matt Hanckok. I David Kessler, voditelj tima američkog predsjednika Joea Bidena za borbu protiv covida-19, upozorio je u četvrtak mjerodavni odbor američkog Kongresa da Amerikanci trebaju računati na docjepljivanje kako bi se obranili od novih varijanti koronavirusa.
Što s docjepljivanjem?
Na potrebu docjepljivanja našeg stanovništva osvrnuli su se i hrvatski stručnjaci.
“Novi sojevi imaju promjene na S-proteinu koji je temelj imunološkog odgovora vektorskih i mRNA cjepiva. Ukoliko bi promjena bila toliko značajna da imunost koja nastaje primjenom sadašnjih cjepiva ne bi bila zadovoljavajuća, proizvelo bi se cjepivo koje bi kodiralo sintezu mutiranog S-proteina te bi se trebali docijepiti za tu novu varijantu. Drugo pitanje je koliko će trajati imunost nakon primarne vakcinacije dvjema dozama. Kad se utvrdi da u nekom razdoblju dolazi do pada titra protutijela, to će biti razlog za docjepljivanje, ako, naravno, do tada ne suzbijemo pandemiju i ne bude više potrebe za cijepljenjem”, rekao je epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH.
“Mi se sada još uvijek moramo koncentrirati na nabavu dovoljnog broja doza cjepiva, kao i kampanju za promociju cijepljenja. Naravno da uz to moramo razmišljati o budućnosti i na vrijeme reagirati kako ne bismo ponovo imali veći broj zaraženih na jesen zbog nedovoljno cijepljene populacije”, upozorio je Kolarić.
Slično misli i dr. Andreja Ambriović Ristov, također članica Znanstvenog savjeta.
“U Hrvatskoj prvo moramo cijepiti stanovništvo koje se želi cijepiti. Kako bismo postigli kolektivni imunitet za kentsku (britansku) varijantu, bit će potrebno cijepiti 80 posto stanovništva. To je zahtjevan zadatak. Teško mi je vjerovati da ćemo to uspjeti do jeseni, iako to iskreno priželjkujem. No, čim to postignemo, treba odmah krenuti u ocjenu stanja i docjepljivanje prema potrebi”, rekla je Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković (IRB).
Klinički pokusi s trećom dozom
“Smatram da je dobro pripremati se na dodatnu treću dozu cjepiva jer još nismo sigurni koliko će trajati zaštitna imunost cjepiva koja su u primjeni. U tu svrhu treba napraviti kliničke pokuse s trećom dozom. Ona može biti ista ili različita od sadašnjeg cjepiva, ovisno o varijanti koja će u nekom trenutku prevladavati u epidemiji. Trenutačno u Hrvatskoj prevladava kentska varijanta s udjelom preko 90 posto. Varijanta koja bi na primjer mogla stvoriti probleme je južnoafrička varijanta od koje sadašnja cjepiva štite u manjem postotku. Mislim da je jako važno pripremati se za sve moguće scenarije kako bi cijepljenjem postigli i održali kolektivni imunitet”, istaknula je dr. Ambriović Ristov za Jutarnji list.
