Ovaj je slučaj još jednom otvorio pitanja o neefikasnom i sporom hrvatskom pravosuđu.
– Ja sam otpočetka bio uvjeren u ovakav ishod, međutim, nisam nikad očekivao da će to trajati 13, 14 godina, rekao je Slavica.
Ovako dugim postupkom nitko ne može biti zadovoljan, ni obitelji preminulih vatrogasaca ni sam vatrogasni zapovjednik. A to nije usamljen slučaj. Zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku Hrvatska je dobro poznata Europskom sudu za ljudska prava, piše HRT.
– Imamo predmeta gdje je Hrvatska počinila povredu zato što je spis trajao 10 godina na Ustavnom sudu i jer ustavna tužba nije bila riješena, rekla je odvjetnica Višnja Drenški Lasan.
U Hrvatskoj se trenutačno vodi milijun i šesto tisuća sudskih postupaka, od čega je 25 tisuća predmeta starije od sedam godina.
– Najlakše je ako je to odgovornost suca, jer je to najlakše riješiti bilo internim mjerama predsjednika sudova ili nekim stegovnim mjerama. Problem je tamo gdje postoje objektivne prepreke, od kojih su neke zakonske i postoje tamo da bi se štitila prava stranaka, rekao je Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda.
Iz Ministarstva pravosuđa najavljuju izmjene zakonodavnog okvira.
– Izmjene Zakona o kaznenom postupku, Zakona o parničnom postupku, skraćivanje određenih rokova i ubrzavanje tih postupaka, poručio je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
No i u postojećim zakonima neke su stvari jasno propisane i ovlasti DORH-a, kao i ovlasti sudova.
– Sam kazneni postupak predviđa barem u tri svoja članka koje sud, sudac koji vodi postupak može recimo izreći odvjetnicima, privatnim tužiteljima, različitim strankama u postupku ako zloupotrebljavaju određena prava koja imaju u postupku i te kazne mogu biti i do 50.000 kuna, rekla je Sunčana Roksandić s Katedre za pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Sudski postupci u Hrvatskoj dugotrajni su. I svatko snosi dio odgovornosti – i tužiteljstvo i odvjetnici i sudovi i suci. Ali i izvršna i zakonodavna vlast koja donosi manjkave zakone ili ih prečesto mijenja.
