Jedna od postrojbi s područja Splita, Kaštela, Kaštelanske zagore i Podstrane, koja je imala veliki doprinos u Domovinskom ratu svakako je 141. brigada Hrvatske vojske.
Na današnji dan, prije 27. godina - bio je utorak, 12. studenoga 1991. godine - osnovana je u Splitu 141. brigada HV. U sastav brigade ulazi Prvi splitski samostalni dragovoljački bataljun i postaje 1. bojna, te dragovoljački odredi Narodne zaštite s prostora Kaštela i Kaštelanske zagore i postaju 2. bojna.
U sastav brigade ulaze i pripadnici drugih organiziranih postrojbi i skupina, s područja šire okolice Splita i Podstrane kao 3. i 4. bojna. Prve zadaće tijekom 1991.godine bile su zaštita važnijih objekata, blokada i oslobađanje vojarni, te priprema i uvježbavanje za odlazak na bojište.
Zadaće na Južnom bojištu
Nedugo po osnutku brigade, dio 1. bataljuna zajedno sa posadom topova i dijelom veze odlazi u studenom 1991. godine izvršavati borbene zadaće na Južnom bojištu: Ošlje -Topolovo- Bistrina.
Sredinom prosinca 1991. godine 141. brigada se upućuje na drnišku bojišnicu, te na toj bojišnici ostaje do konca srpnja 1992. godine, djelujući na području Moseć – Svilaja. Nadnevka 15. srpnja 1992. godine jedan ojačani vod odlazi na ispomoć na istočno-slavonsku bojišnicu.
Krajem srpnja 1992. godine 3. bojna 141. brigade se upućuje na izvršenje zadaća na Južnom bojištu, gdje je bila angažirana do sredine listopada 1993. godine kao nositelj zadaća Taktičke grupe-3.
Potkraj siječnja 1993. godine jedna borbena skupina postrojbe sudjeluje u operaciji Peruča, dok je druga borbena skupina upućena na ispomoć u prostor Miljevaca.
Na bojišnicima kod Drniša, Zadra...
Od veljače 1993. godine 1. bojna je ponovno na drniškoj bojišnici, a početkom ožujka iste godine 1. i 2. bojna zajedno sa zapovjedništvom i pristožernim postrojbama odlazi na bojišnicu u zadarskom zaleđu, kao nositelj zadaća Sektora-3, a njima se u listopadu po povratku s Južnog bojišta pridružuje i 3.bojna.
U ovom razdoblju 141. brigada je, djelujući istodobno na dva različita bojišta, uspješno izvršavala složene i zahtjevne zadaće. Zbog uspješnog izvršavanja svih postavljenih zadaća na zadarskom bojištu brigadu je pohvalio načelnik Glavnog stožera OSRH, te istaknuo kao jednu od najboljih pričuvnih postrojba HV-a.
Krajem travnja 1994. godine brigada odlazi u pričuvu da bi se ponovno mobilizirala u punom sastavu u sklopu provedbe oslobodilačke vojno – redarstvene operacije Oluja.
Najteži trenuci 13. kolovoza 1995. godine
U toj operaciji Brigada je dala znakovit obol u sprječavanju neprijatelja da povrati oslobođeni prostor,. Naime, 13. kolovoza 1995. godine 141. brigada proživljava najteže trenutke na svom ratnom putu. Toga je dana izvršen jaki neprijateljski kontraudar, na položaje koje je držala ova postrojbe. U žestokom pješačkom okršaju, 141. brigada trpi velike gubitke u ljudstvu, imala je 15 poginulih i 43 ranjena pripadnika.
Također, 141. brigada je bila angažirana i u oslobodilačkim operacijama Maestral i Južni potez, gdje uspješno izvršava sve postavljene zadaće.
Krajem 1995. godine dolazi do razvojačenja najvećeg dijela pripadnika Brigade, dok manji dio ostaje u sastavu do 30. lipnja 1996. godine.
Na ratnom putu Brigade život je izgubilo 60 njenih pripadnika.
Odlukom Predsjednika RH i Vrhovnog zapovjednika OSRH, za doprinos u Domovinskom ratu, Brigada je odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog.
Ratni zapovjednici 141. brigade HV-a su bili: pok. brigadir Anđelko Vidošević, general-bojnik Žarko Tole, brigadir Jakov Miletić, pok. brigadir Ljubomir - Mirko Palošek, brigadir Bruno Vukić, pukovnik Nediljko Sirić, te brigadir Ivan Vukić.
