O događaju koji je itekako značajan za obranu Splita, a u kojem su 24 škverska dragovoljca iz 114. brigade HV-a bila zatočena u Ratnoj luci Lora koju je u to vrijeme držala okupatorska JNA, nažalost vrlo se malo zna. U jeku velikosrpske agresije na Hrvatsku, dok se Hrvatska još borila za međunarodno priznanje, hrvatske vlasti i srpski pobunjenici potpisali su u studenom 1991. godine.
Žitnički sporazum. Prema tom sporazumu, dogovoreno je da hrvatske vlasti mogu preuzeti oružje i streljivo u Lori, a koje je JNA nezakonito oduzela od hrvatskih vlasti u svibnju 1990. godine.
Ubrzo je, danas pokojni Stipe Bilokapić, zapovjednik 1. bataljuna 114. brigade HV-a, okupio 22 dragovoljca i pridodao im dva radnika Brodogradilišta Split. Zapovjednik grupe Goran Kosor prisjetio se jednom prilikom za medije:
– Grupa se presvukla u odore Civilne zaštite 18. prosinca 1991. ujutro, te se čekala zapovijed za pokret koja je došla oko 13 sati. Neprijatelj je na sve načine odugovlačio početak, no konačno smo u koloni po jedan, uz temeljit pretres ušli u Loru i odvedeni do skladišta koji se nalazio na sjevernoj strani, uz cestovnu i željezničku prometnicu koja je vodila do same obale luke.
Kamioni su ulazili po jedan, kad jednog napunimo, on napusti Loru i formira kolonu koju je osiguravala Vojne policija Hrvatske vojske, tek onda je mogao ući drugi. To vrijeme smo koristili za pauzu, a kamione smo punili u rekordnom vremenu, kao da smo osjećali da ne može sve ići glatko. Nakon natovarenih sedam kamiona došlo je do prekida rada – sjeća se Goran Kosor.
U jednom trenutku, ‘niški specijalci’, njih desetak, bez ikakvih oznaka pripadnosti i činova, do zuba naoružani, stavili su škverske dragovoljce pred zid skladišta, potom ih zatočili, te je počelo maltretiranje i ponižavanje. Pukovnik koji je u ime JNA nadgledao ukrcaj nije imao nikakav utjecaj na ‘niške specijalce’.
Uskoro je počela padati kiša, a pao je i mrak. S mrakom dolazi i do sukoba JNA s Hrvatskom vojskom. Negdje oko 19 sati počela je provokacijska pucnjava od strane JNA prema pripadnicima 1. bojne 114. brigade koji su ratnu luku Lora držali u okruženju.
– Nažalost, naši suborci s druge strane žice su zbog nekoordinacije uzvratili, te je došlo do oružanog sukoba u kojem su s naše strane u Loru dolazili trombloni i minobacačke mine. Pucnjava je trajala do kasno u noć, kada su nas automatima natjerali u blatnjavi usjek pruge, kojim smo puzali prema istoku, gdje su nas zatvorili u skladište konzervi i nastavili maltretirati i provocirati, spominjući u psovkama Njemačku i Genschera.
Govorili su nam: “koliko značite svojima kad su satima pucali i po vama” – prepričao nam je mučne događaje iz teške prosinačke noći Goran Kosor.
Ovi su škverski dragovoljci zarobljeni u Lori prilikom preuzimanja oružja Teritorijalne obrane: Uz Gorana Kosora, zarobljeni su bili i Jerko Letica, Ivica Bubić pok. Davora, Frano Delić, Branko Mužinić, Toni Jurašin, Ante Kušeta, Pero Škarica, Ivica Bubić pok. Mate, Stipe Knezović, Tihomir Buković, Jure Rađa, Vlado Bilobrk, Jakov Vujević, Miljenko Šućur, Neno Kuzmanić, Milenko Brdar, Pero Rogošić, Nikola Jurišić, Marko Brković, Tonči Boić, Joško Tadić, Marko Milić i Jadranko Krčum.
Idućeg dana u jutarnjim satima grupa je živa i zdrava napustila Loru. Dio razloga što su ostali svi živi i neozlijeđeni pripada i Španjolcu, promatraču Europske zajednice, koji se nijednog trenutka nije odvajao od njih iako su ga ‘niški specijalci’ u više navrata pozivali na sigurno.
Kasnije se ispostavilo da je okidač iznenadnom zarobljavanju škverskih dragovoljaca bilo stradavanje petorice pripadnika JNA u raketnoj bazi Žrnovnica kao i gubitak raketne baze JNA u ovom mjestu pored Splita.
Podsjetimo, prvi zapovjednik popularno nazvanog Škverskog bataljuna bio je Stipe Bilokapić. Njegov zamjenik bio je pukovnik Josip Tešija, a zapovjednici satnija bojnik Frane Juras, satnik Nenad Tomić i zastavnik Miljenko Ursić.
Bataljun je formacijski brojao 340 pripadnika. Milan Kuzmanić, ispred MUP-a, bio je zadužen za ustroj, popunu i nabavku naoružanja. Vezani s ostalim dragovoljačkim postrojbama bataljun je formacijski brojao 340 pripadnika.
Imao je zadaću čuvanja vitalnih objekata u škveru, Splitu, Solinu i Kaštelima, a njezini pripadnici obavljali su i kontrolu prometnica i barikada.