Na Benama se dogodilo neviđeno razaranje, analizirali smo što se zapravo tamo dogodilo. Doznajemo: Službeni podatak o najjačem udaru vjetra nije točan!

U utorak ujutro, nešto prije 9 sati, nebo iznad Kaštelanskog zaljeva i splitskog poluotoka naglo se zacrnilo. U svega nekoliko minuta Split je pogodila oluja koja je iza sebe ostavila trag razaranja, osobito na sjeverozapadnom dijelu Marjana, poznatijem kao Bene. Djelatnici Javne ustanove Park-šuma Marjan odmah su zaključili: šteta na Benama je golema, a prema prvim procjenama, riječ je o tisućama srušenih i teško oštećenih stabala. No zašto su baš Bene toliko stradale?

Superćelijski oblak i razorni microburst

Dalmacija Danas prva donosi meteorološku analizu prema kojoj su Bene gotovo sigurno bile izravno pogođene fenomenom poznatim kao microburst, odnosno silovit, vertikalni udar zraka iz baze superćelijskog oblaka. Isti je tijekom jutra prešao preko Kaštelanskog zaljeva i potom zahvatio sjeverni dio splitskog poluotoka, udarivši punom snagom upravo na područje Bena.

Radi se o lokaliziranom, ali ekstremno snažnom silaznom zračnom udaru koji može imati posljedice razorne poput tornada, ali bez rotacijske komponente. U konkretnom slučaju, pretpostavlja se da su udari vjetra na Benama u pojedinim trenucima dosegnuli i 200 km/h.

“Ubijeni” anemometar DHMZ-a i rekordni udari vjetra

Službeni podatak Državnog hidrometeorološkog zavoda s postaje Marjan, koja se nalazi na drugom kraju brda, navodi udar vjetra od 128 km/h. Međutim, Dalmacija Danas doznaje da taj podatak – iako točan u trenutku zapisa – zapravo ne prikazuje stvarnu jačinu oluje. Naime, lopatice anemometra na toj postaji nisu izdržale silinu udara – pukle su upravo kad je zabilježena vrijednost od 128 km/h. Drugim riječima, stvarni udari vjetra bili su osjetno jači, ali ih instrument više nije mogao mjeriti.

Da je vjetar bio razorniji od službeno zabilježenog, potvrđuju i automatske postaje udruge Crometeo raspoređene po gradu. One su zabilježile udare i do 146 km/h. Najimpresivniji podatak ipak dolazi s broda u Brodosplitu, gdje je brodski anemometar zabilježio udar od 173 km/h.

Dodatno, na trajektu Petar Hektorović fotografiran je podatak s brodskog anemometra koji pokazuje čak 212 km/h. Iako nikada nećemo sa sigurnošću moći potvrditi njegovu točnost, sama činjenica da se takav podatak pojavio, dovoljno govori o ekstremnosti ovog meteorološkog događaja.

Jesu li Bene pogodila pijavica?

U našoj nedavnoj velikoj analizi (vidi poveznicu dolje) istaknuli smo pojavu pijavice koja se formirala iznad sjeverne obale Marjana.

EKSKLUZIVNO Velika analiza: Što se zapravo jutros dogodilo nad Splitom? Kruži puno netočnih informacija

Iako nije poznato je li se ta ista pijavica razvila i pogodila Bene, za sada ne postoji izravan dokaz koji bi to potvrdio. No kombinacija pijavice, microbursta i topografske konfiguracije terena – šuma na nagibu izložena direktnom udaru s mora – mogla je stvoriti savršenu "oluju unutar oluje".

“Epicentar” razaranja i dugotrajna sanacija

S obzirom na sve prikupljene podatke i izjave stručnjaka, može se sa sigurnošću reći: Bene su bile epicentar najjačeg udara oluje koja je poharala Split. Tamošnja stabla, većinom stara i visoka, našla su se na prvoj crti tog nevidljivog, ali nemilosrdnog udara. Prema riječima iz Javne ustanove, sanacija Bena trajat će mjesecima, a potpuno obnavljanje – godinama.

"Moramo biti realni – sadašnje generacije vjerojatno više neće moći uživati u hladu i zelenilu kakvo je nekad krasilo Bene", stoji u službenom priopćenju JU Park-šuma Marjan.

Split je kroz povijest doživio brojna nevremena, ali ono što se dogodilo u utorak ujutro ostat će zabilježeno kao jedan od najrazornijih atmosferskih događaja na ovom prostoru. I dok se središnji dijelovi Marjana polako pripremaju za otvaranje, Bene ostaju podsjetnik na moć prirode koju ni najmoderniji instrumenti nisu uspjeli u potpunosti izmjeriti.