Muka Gospodina našega Isusa Krista po Ivanu je snimljena na Veliki petak 7.4.2023 u crkvi Gospe od Ružarija u Kaštel Starom u izvedbi Kantača - pučkih crkvenih pivača župe Sv. Ivana Krstitelja iz Kaštel Starog.
Radi se o snimci Kristove muke koja ima oblik dijaloške predstave s ulogama čitača (evanđelista), Isusa, i drugih pojedinaca (Petar, Juda, Kajfa, veliki svećenik, sluškinje, Poncije Pilat, dok sve kolektivne dijelove, židovsku svjetinu i svećeničke glavare, izvode svi pjevači zajedno.
"Na uho" i bez stručnog glazbenog vodstva
Svećenik svoju ulogu pjeva s oltara, dok se čitač-evanđelist nalazi za ambonom, a ostali su pjevači na koru.
Kantači (lat.cantare-pjevati) – pučki crkveni pivači župe Sv. Ivana Krstitelja iz Kaštel Starog njeguju napjeve starocrkvenog pjevanja kao i tradicionalne pjesme zabilježene na ovom području od same pojave mjesta, a utemeljene na autohtonim melosnim korijenima svojih pradjedova koji su se prenosili s koljena na koljeno učeći ih "na uho" (bez stručnog glazbenog vodstva).
Ovo izvorno crkveno pučko pjevanje se kreće u rasponu od jednoglasja do troglasja, u pojedinim primjerima i četveroglasja. Pjevanje je grleno, s otvorenim tonom i načelno u glasnoj dinamici, bez većega nijansiranja.
Osim tradicionalno zastupljenih dionica prvoga i drugoga tenora te basova, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća u pjevanju kantača uobičajila se pojava baritona – glasa koji najčešće »popunjava« prostor između najdublje i tenorskih dionica tonovima koji se u tradicionalnom tipu izvedbi pučkih napjeva inače nisu koristili, a u novije vrijeme su ih donijeli klapski pjevači.
Razumljivo je da najveću interpretativnu slobodu u iznošenju melodijskih linija imaju solisti koji svojim izvedbama redovito određuju visinu intonacije odnosno brzinu pjevanja.
Kršćanski i kulturni identitet
Sav raskoš i bogatstvo pučkog crkvenog pjevanja u Kaštel Starom se najbolje može čuti i doživjeti u vrijeme korizme, a posebno u Velikom Tjednu.
"Gotovo 1.000 godina do drugog Vatikanskog koncila, Hrvati su jedini narod koji je dozvolom pape Ivana VIII. imao misu na narodnom jeziku u katoličkoj Europi. Zahvaljujući tom 'privilegiju' razvilo se u našem narodu starocrkveno glagoljaško pjevanje, koje je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Iz njega je kasnije proizišlo i klapsko pjevanje, koje je upisano na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Ovaj tradicionalni pučki napjev iz Kaštel Starog zapravo predstavlja naš kršćanski i kulturni identitet kroz dugu i slavnu povijest Hrvata na ovim prostorima. Kantači župe Sv. Ivana Krstitelja iz K. Starog su nastupili na brojnim koncertima , a posebno se sjećamo sudjelovanja na Danima pasionske baštine 1998.g. u Omišu, Zagrebu i Splitu čiju je glazbenu animaciju i scenarij napravio maestro Ljubo Stipišić Delmata", otkrio je za Dalmaciju Danas Marko Bralić te je nadodao:
"Vjerujem kako će ova snimka kao i druge koje smo snimili, a predstavljene su u našem dokumentarnom filmu KANTAČI KAŠTEL STAROG biti izazov crkvenim glazbenicima da ih zapišu i na taj način sačuvaju od zaborava za buduće naraštaje kao povjereno nam bogatstvo kulturnog nasljeđa kako su to kroz dugu i slavu povijest Hrvata činili naši pradjedovi", zaključio je.
Uloge:
Evanđelist: Marko Bralić
Isus: don Franko Prnjak, župnik
Petar: Ignacijo Tranfić
Sluga: Goran Bralić
Sluga Velikog svećenika: Joško Ivićev
Sluškinja: Matea Ivić
Poncije Pilat: Darko Tranfić
Židovsku svjetinu i svećeničke glavare, izvode: Hrvoslav Kužić, Darko Tranfić, Ante Bralić, Marin Marinović, Joško Ivićev, Tomislav Čiček, Ante Tranfić, Ivan Biuk, Hrvoje Bralić, Ignacijo Tranfić, Goran Bralić, Ilko Tranfić i Marko Grozdanić.
