Plemenita periska je endemski i najveći školjkaš Mediterana koja je rasprostranjena u čitavom Jadranu, a mnogi od nas poznaju je pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura.
Može narasti do 120 centimetara u visinu, a ekološka uloga ove vrste je od iznimne važnosti zbog toga što filtrira i zadržava velike količine organske tvari iz suspendiranog detritusa što doprinosi povećanju prozirnosti morske vode. Zbog ugroženosti vrste i njenih staništa, plemenita periska strogo je zaštićena vrsta u Hrvatskoj sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
Stoga je pokrenut projekt „Očuvanje plemenite periske u Jadranu“, koji provode u partnerstvu Hrvatski veterinarski institut, Javna ustanova More i krš i Javna ustanova Nacionalni park Brijuni. Projekt je sufinanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njegovu provedbu koordinira Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Aktivnosti projekta su terenska istraživanja s ciljem pronalaženja živih periski, postavljanje, provjera i kontrola kolektora ličinki te edukativne radionice u cilju informiranja javnosti o važnosti očuvanja ove jedinstvene vrste Sredozemlja.
"Periske su danas kritično ugrožena vrsta koja se nalazi pred izumiranjem"
O plemenitoj periski i njezinoj sudbini porazgovarali smo s dr. sc. Željkom Mihaljevićem, predstojnikom odjela za patološku morfologiju Hrvatskog veterinarskog instituta. Uz njega, tim Hrvatskog veterinarskog instituta čine Angela Bradarić, ronilac i doc. dr. sc. Miroslav Benić, epidemiolog.
- Periske su danas kritično ugrožena vrsta koja se nalazi pred izumiranjem. Masovni pomor periske krenuo je prije pet godina iz Španjolske, a u Jadranu je prvo veliko izumiranje periski uočeno prije dvije godine na Elafitima. Utvrdili smo da je masovno uginuće periski u Jadranu prouzročio parazit Haplosporidium pinnae u kombinaciji s mikobakterijama - opisuje nam Mihaljević ozbiljnost situacije.
Periska je najčešća na pjeskovitom i muljevitom dnu na dubini od 20 metara. Mihaljević i njegove kolege su nedavno dobili dojavu o masovnom pomoru periski kod Lastova. Tamo ih je dočekalo i malo iznenađenje - jedna živa periska.
- Zahvaljujući dojavi lokalnog ribara Željka Čengija Ćuka na samo dva metra dubine istraživački tim Hrvatskog veterinarskog instituta pronašao je živu Plemenitu perisku. Periska se nalazi u Pasaduru vrlo blizu obale, među brodicama i visine je 10 cm. Nakon konzultacija sa stručnom voditeljicom Parka prirode Lucijom Kapiteli Rakić i biologinjom i ekologinjom Parka Brunom Đuković odlučeno je da je zaštitimo od predatora i slučajnog oštećenja privremenim kavezom. Kako se mala periska nalazi među desecima uginulih smatramo da je ona imuna na infekciju - ispričao nam je.
Iako je Jadransko more jedno o najčišćih mora svijeta, situacija je sve lošija za biljni i životinjski svijet koji stanuje u njemu. Pogotovo za periske...
- Jadransko more odlikuje se velikom bioraznolikošću biljnog i životinjskog svijeta. Nažalost, zagrijavanjem i zagađivanjem mora živi organizmi Jadrana i njihova staništa sve su ugroženiji. Što se tiče periski, nadam se da neće izumrijeti. To je vrsta koja nestaje pred našim očima. Krajnji je trenutak da nešto učinimo kako bi je buduće generacije mogle uživo vidjeti u Jadranu - apelira Mihaljević.
"Plemenita periska je vrsta koja nestaje i zato promislite kako je zaštititi i kako zaštititi njena staništa"
Upitali smo ga da nam opiše u par riječi sam projekt.
- Projekt traje dvije godine. Kako bismo pomogli oporavku populacije periski u prirodi, na više mjesta u Jadranu su postavljeni kolektori za ličinke periski. Nadamo se da će preživjele periske dati ličinke te da će nam morske struje pomoći u njihovu prikupljanju. Ličinke se potom u Aquariumu Pula, pod strogo kontroliranim uvjetima, uzgajaju kako bi ih se moglo vratiti u more u trenutku kad ih više neće ugrožavati opasni parazit - kazuje nam.
Postoji i još nekoliko ugroženih vrsta.
- Osim Plemenite periske postoji više ugroženih životinjskih vrsta u Jadranu. One su sredozemna medvjedica i dupini, sve morske kornjače, morski konjic, morski pas modrulj, crveni koralj, prstaci i više vrsta jadranskih spužvi - govori Mihaljević.
I mi građani možemo pomoći stručnjacima.
- Molimo građane, osobito one koji će ljeto provesti u rekreativnom ronjenju da ako vide perisku za koju misle da je živa trebaju nježno rukom proći kroz morsku vodu iznad nje, a periska bi se trebala zatvoriti. Lokaciju zatim treba prijaviti Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Plemenita periska je vrsta koja nestaje i zato promislite kako je zaštititi i kako zaštititi njena staništa - zaključio je Mihaljević.
Prisjetimo se nekoliko slučajeva masovnih pomora periski...
Nažalost, prostor na portalu često zauzimaju vijesti masovnih pomora periski u blizini Splita. Prije nešto više od godinu dana, more je na obalu kod Trogira izbacilo brojne uginule periske.
Ništa ljepši prizori nisu se mogli vidjeti ni u Kaštelanskom zaljevu, gdje je pronađeno na desetke uginulih periski. No, možda jedan od najšokantnijih prizora viđen je u Bobovišćima na Braču, gdje je oseka otkrila groblje periski.
OTUŽNI PRIZORI Ovo uistinu dokazuje da su periske pred pomorom
TUŽNI PRIZORI NA BRAČU Izražena oseka otkrila brojne beživotne periske
TUŽNI PRIZORI KOD TROGIRA More na Pantan izbacilo brojne mrtve periske
Katastrofa u Kaštelanskom zaljevu: Od periski ostale samo ljušture
TUŽNI PRIZORI Pomor plemenitih periski zabilježen i na ušću Neretve
