- U prerisu (katastarskom planu) za katastarsku česticu 13473/1 (zemljišnoknjižna čestica 10217/1, ZU 9387, k.o. Split), gdje je planiran privremeni kolodvor, vidljivo je da se unutar navedene katastarske čestice zemlje nalazi čitav niz pojedinačnih (označenih svojim brojem) čestica zgrade, koje nisu sukladno načelu jedinstva nekretnine sjedinjene sa zemljištem koje služi za redovitu uporabu zgrade, tvrde iz MOST-a nezavisnih lista Split.
Kako su rekli iz MOST-a, uvidom u situaciju u zemljišnoj knjizi za navedenu česticu, razvidno je da je i dalje pod vlasništvom upisano društveno vlasništvo, te da je Republika Hrvatska kao predmnijevani vlasnik odbijena s prijedlogom za upis prava vlasništva, što upućuje na zaključak da nije provedeno pravno „sjedinjenje“ nekretnine sukladno zakonskim odredbama.
Kako u pogledu Republike Hrvatske, koja bi temeljem Zakona o vlasništvu i drugih pozitivnih propisa bila predmnijevani vlasnik, tako ni u pogledu pojedinih fizičkih osoba koje su stjecale vanknjižno vlasništvo pojednih zgrada na zemljištu u društvenom vlasništvu.
U naravi, radi se o različitim objektima željezničke infrastrukture, te pojedinim zgradama koje su dane u najam ili prodane pojedinačnim fizičkim osobama, koje svoje vlasništvo nisu upisivale u zemljišnu knjigu. Kako su navedene zgrade nosile posebnu katastarsku oznaku, a granice katastarske čestice odgovarale bi isključivo tlocrtnoj površini zgrade, i kako je takva situacija bila za ranije vrijeme uobičajena, nije se postavljalo pitanje vlasništva zemljišta oko zgrade koje služi redovitoj uporabi zgrade, što je danas zakonski preduvjet.
- Gradonačelniku, njegovu zamjeniku i stručnim službama Grada Splita baš ništa nije sporno, što nas ostavlja u dilemi: ili nisu upoznati s pravnom situacijom i zemljišno-knjižnim stanjem ili nam poručuju da živimo u gradu u kojem se povjerenje u institucije do te mjere urušilo da svaki građanin mora preispitati svaku riječ koju izgovore. – istaknuo je Ante Bradarić-Šljujo, vijećnik Mosta u Gradskom vijeću Grada Splita.
Još je dodao:
- U ovom slučaju javnosti su komunicirane tri osnovne teze: „stanovnici Kopilice nisu stranke u postupku“ (međaši, koji ako ništa drugo onda ostvaruju faktičnu vlast nad zgradom u kojoj žive, dakle imaju posjed); „zemljište je u stopostotnom vlasništvu HŽ-a“ (iako su i RH i sljednici HŽ-HRVATSKIH ŽELJEZNICA odbijeni s prijedlozima za uknjižbu prava vlasništva a i sam Zakon o željeznicama propisuje drukčije); „lokacijska dozvola nije potrebna“ (iako Zakon o prostornom uređenju čl. 125. st. 6. propisuje da se lokacijska dozvola izdaje za građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja), rekao je Bradarić - Šljujo.
Prema Zakonu o gradnji zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole investitor prilaže dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole i dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor.
Stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno graniči s nekretninom za koju se izdaje građevinska dozvola. Prema tome, ostaje za vidjeti kako će tijelo graditeljstva objasniti da onaj tko glede određene stvari ima faktičnu vlast nad njome dakle posjed (i to dokazati primjerice predočenjem osobne iskaznice gdje se vidi adresa stanovanja, ispravom koja bi ukazala na osnov stanovanja u tim zgradama i prerisom katastarskog plana) nema svojstvo stranke u postupku.
Kada stranke u postupku izvrše uvid u predmetni spis i pribave sve priloge Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, obratit će vjerojatno pozornost na način na koji je ostvaren pravni interes investitora Grada Splita, u smislu odredbi Zakona o gradnji. Naime, Zakon o željeznici (čl.11.st.1.) propisuje da će se željeznička infrastruktura upisati u ZK kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu RH, uz upis pravne osobe koja upravlja, dok članak 13. istog Zakona propisuje pravne uvjete i način na koji se dio željezničke infrastrukture može prenijeti na drugog korisnika, o proceduri oduzimanja statusa javnog dobra u općoj uporabi i osnivanju prava služnosti, odnosno prava građenja, zaključili su iz MOST-a.
