U sklopu festivala Platformat 2026 i programa ovogodišnjeg Split Pridea, u subotu 13. lipnja u 19:30 sati u Amfiteatru Doma mladih u Splitu bit će izvedena monodrama „Merlinka“, autorski projekt Stefana Fišera nastao prema motivima autobiografije Terezin sin.
Predstava donosi priču o Vjeranu Miladinoviću Merlinki, glumici, seksualnoj radnici i jednoj od najintrigantnijih ličnosti beogradskog noćnog života, koju mnogi smatraju prvom otvoreno trans osobom na Balkanu. Kroz humor, ranjivost i ispovjedni ton, predstava otvara teme samoprihvaćanja, identiteta, društvene stigme i slobode da osoba živi autentično.
„Merlinka“ je autorski projekt Stefana Fišera, u režiji Kaline Kovačević. Publiku vodi kroz Merlinkin svijet između tame i svjetla, boli i snage, privatnog i javnog života, donoseći intiman pogled na osobu koja je ostavila značajan trag u regionalnoj queer povijesti. Predstava je istovremeno priča o borbi, samoprihvaćanju i pravu da budeš ono što jesi, bez obzira na očekivanja i predrasude društva.
Predstava je izvedena i selektirana na brojnim festivalima u regiji, među kojima su Festival monodrame i pantomime u Zemunu, INTEF festival u Šapcu, Plestelin festival u Beogradu te FAKI festival u Zagrebu.
Monodrama „Merlinka“ dio je programa ovogodišnjeg Mjeseca ponosa i Split Pridea, koji kroz niz kulturnih, umjetničkih, edukativnih i društvenih događanja otvara prostor za razgovor o ljudskim pravima, vidljivosti i iskustvima LGBTIQ+ zajednice.
Do kraja Mjeseca ponosa Split Pride nastavlja s bogatim programom koji uključuje izložbe, radionice, razgovore, kvizove, filmske projekcije, performanse i druge sadržaje. Više informacija o svim događanjima dostupno je na društvenim mrežama Split Pridea na Facebooku i Instagramu:
Ulaz na predstavu je besplatan.
Aktivnost se provodi u sklopu programa LGBT centar Split - Glasovi za promjenu koji se realizira u sklopu programa Impact4Values 2.0. Financirano sredstvima Europske unije.
Izneseni stavovi i mišljenja su stavovi i mišljenja autora i ne moraju se podudarati sa stavovima i mišljenjima Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.