Vrlo snažna sredozemna ciklona danas nastavlja svoj utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj. Posljednja 24 sata Dalmacija je bila najkišnije područje Hrvatske. Primjerice, na Crometeo mjernim postajama u Poljicima kraj Marina i u Dolu na Hvaru palo je preko 100, odnosno preko 110 litara kiše po kvadratnom metru. Od danas se glavnina oborina premješta nad kontinent pa je u Ogulinu i na Bjelolasici već palo preko 100 litara kiše.
Uz obilne oborine, vijest dana svakako je vjetar u dijelovima zemlje. U Zagrebu vjetar na udare puše do 70 km/h, a u okolici Zagreba i preko 80 km/h.
Snažan vjetar protekle noći rušio je stabla, reklame, suncobrane, čupao krovove, a ne posustaje ni tijekom dana. Zagrebačke ulice pune su odlomljenih grana. Javni prijevoz kasni ili ne vozi.
Zagrebačka policija poslala je upozorenje građanima:
- Zbog jakog i olujnog vjetra koji će i tijekom današnjeg dana puhati na području grada Zagreba i Zagrebačke županije, preporučuje se građanima da bez potrebe ne izlaze na otvoreno. Pogotovo se to odnosi na starije osobe i djecu. Preporučujemo građanima da koriste javni prijevoz. Također pozivamo građane da ne odlaze u okolno gorje - stoji u jutrošnjem priopćenju.
Zanimljivo, o vjetru su se oglasile i Hrvatske šume. Upozoravaju na vjetar u Hrvatskoj:
- Zabilježeno je padanje stabala i grana u podsljemenskoj zoni i zoni park-šuma, stoga molimo građane da se što manje zadržavaju u zoni Tuškanca, Jelenovca, Zelengaja, Šestinskog dola, Kraljevca i Maksimira. Građani koji žive uz šumu trebaju izbjegavati zonu šume i parkova u svim dijelovima Hrvatske gdje puše olujni vjetar. Čim to okolnosti budu dopuštale, radnici Hrvatskih šuma će sanirati pogođena područja - rekla je glasnogovornica Ana Juričić Musa za Media servis.
Krčki most 161 km/h
U isto vrijeme, u medijima se nešto manje spominje da vjetar na Jadranu ima orkanske udare. Primjerice, na Krčkom mostu noćas je bilo udara do čak 161 km/h. Po izmjerenim udarima slijede Prizna 158 km/h, Paški most 144 km/h, Maslenica 143 km/h. Vrijedi napomenuti da se jačanje bure na sjevernom Jadranu, osobito podno Velebita očekuje noćas.
Bura je zatvorila dio autoceste i Jadranske magistrale. Najnovije stanje možete pratiti na stranicama HAK-a.
Nevrijeme u Zagrebu je, sasvim razumljivo, izazvalo velik interes medija. Ovako snažan vjetar, osobito u ovom dijelu godine, nije posve uobičajen, a opasnosti za građane zbog lomljenja grana, stabala, semafora i ostaloga zaista ima. Ipak, nije jasno zašto Hrvatske šume danas izlaze s upozorenjem za cijelu zemlju kada se zna da ova ciklona neće raditi štetu baš svugdje kada su u pitanju jačina vjetra i štete na šumama.
Prisjetimo se situacije koja se dogodila 23. veljače ove godine.
Najjači udar bure od 191 km/h je izmjeren toga dana oko 6 sati u Makarskoj. Apsolutni rekord ipak nije ugrožen, a on za Makarsku iznosi 212,4 km/h.
U Splitu je oko 4h izmjeren najjači udar bure u povijesti meteoroloških mjerenja na Marjanu. Zabilježen je udar od 176 km/h (48,9 m/s) što je najveća poznata brzina vjetra uopće izmjerena u Splitu. Prosjek vjetra u tim trenucima je bio orkanskih 118 km/h (33 m/s).
Još neki najjači udari bure izmjereni tijekom subote 23.2.2019. : Dubrovnik 158 km/h, Most dr. Franje Tuđmana 176 km/h, Maslenički most 173 km/h, Krčki most 130 km/h. Bura je diljem Dalmacije toga dana počinila veliku štete. Iščupana su i srušena mnoga stabla oštećeni krovovi i automobili. Širom Dalmacije je zabilježeno i više požara.
Neki će s pravom reći da se vegetacija u svibnju ne može uspoređivati s vegetacijom u veljači. To je točno, jer zeleno granje stvara puno veći otpor nego gole grane, no obala i u toplom dijelu godine zna imati "poštenu" buru. Za prvi primjer ne moramo ići predaleko u prošlost.
Naime, 24. rujna 2018. bura je u Splitu službeno imala udare do 155 km/h, što je najveća vrijednost izmjerena u rujnu od početka službenih mjerenja.
Centimetar snijega u Splitu, "staje život"
Naravno, svaka vremenska (ne)prilika ne može podjednako odraziti na sve krajeve Hrvatske. U unutrašnjosti zemlje niti vegetacija niti građevine nisu prilagođeni udarima vjetra od oko 100, da ne spominjemo više km/h.
Stabla su na Jadranu itekako "navikla" na olujnu buru pa im udari od 100 km/h, pa i znatno jači, u pravilu neće ništa. Slično je i s građevinama.
Baš kao što uz obalu i na otocima nastaje kaos kada padne barem centimetar snijega. Na cestama nastane nered, a sjetimo se samo legendarnog "Kerumovog" snijega iz veljače 2012. kada se na ledu polomio ogroman broj Splićana. Razumljivo je da Splićani nisu bili navikli hodati po ledu.
