'Gurnuti' promet s magistrale na cestovnu strukturu iz doba Franje Josipa, to je propast za Poljica! - najkraći je zaključak kojeg iz udruge Saveza za Poljica pokušavaju upozoriti širu javnost pa onda i investitore odnosno izvođače na brojne manjkavosti i promašaje cijelog projekta 'omiške zaobilaznice'. Najglasniji u Udruzi su dipl. ing. građ Ivan Vulić te Ante Mekinić, oni već godinama skreću pozornost za loše stanje cesta omiškog područja, a prije nekoliko mjeseci su praktički dobili potvrdu svojih navoda i to možda s najneočekivanije adrese: od državnog tajnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture!
Tunelu iz ničega u nigdje
No, vratimo se koji korak unatrag za potpuno razumijevanje cijele priče oko 'omiške zaobilaznice'. Davno je to bilo, prošlo je puno više od punog desetljeća, kada su krenuli radovi na ovom bitnom cestovnom projektu – napravljen je 'čvor Omiš istok', a na splitskom TTTS-u je niknula velika tabela s oznakom građevinske dozvole te je od te točke trebala krenuti potpuno nova cesta Stobreč – Dugi Rat – Omiš nekoliko stotina metara iznad zagušene Jadranske magistrale. Međutim, uskoro je sve stalo, a godinama kasnije su se Omišani i njihovi gosti mogli diviti 'tunelu iz ničega u nigdje', otvoru u stijenama s istočne, lijeve strane Cetine.
Hrvatske ceste ipak nisu zaboravile na sve te obavljene radove pa se prije dvije-tri godine Strabag prihvatio dovršetka posla – sada je pitanje dana kada će spektakularni most premostiti rijeku, jer tunel i pristupne ceste s druge strane Cetine također su pri kraju, tako da će 'omiška zaobilazica' konačno profunkcionirati...
Ili možda neće? Dva se naime ključna problema ukazuju kada promet konačno krene novim mostom preko Cetine. Prvi, koji je već naglašen u samom uvodu, da će promet s Jadranske magistrale iz smjera jugoistoka (Makarske) biti preusmjeren na neadekvatne prometnice u omiškom zaleđu – službenog naziva DC70 te ŽC 6142. Riječ je naravno o cesti Gata – Zvečanje – Blato na Cetini, državnoj cesti koja predstavlja spoj Omiša s autocestom, te županijskoj cesti u suprotnom smjeru, koja preko Tugara, Srinjina i Žrnovnice vodi do Stobreča, odnosno Splita.
Skepsa oko brze ceste Omiš - Split
Drugi problem je činjenica da most preko Cetine vodi do tunela Komorjak sjever, a taj pravac s pristupnim cestama završava u zaleđu Omiša, iznad industrijske zone, sjeverozapadno od Zakučca. U tunelu je predviđen 'odvojak', svojevrsno 'križanje' (na što su posebno zgroženi iz Saveza za Poljica) kojim će promet ići dalje u smjeru Dugog Rata, jednog dana kada se napravi tunel Komorjak te cijela nova trasa između Omiša i Splita zaživi. Kada će to točno biti, većina naših sugovornika dočekuje s priličnom skepsom temeljenom na dosadašnjim iskustvima, iako resorni ministar Oleg Butković najavljuje da će taj prometni infrastrukturni projekt težak doslovno milijarde – između ostalog, predviđeno je šest tunela ukupno dugih 4,7 kilometara te devet vijadukata – biti blizu završetka 2025. godine... Za sada smo dakle dobili zaobilaznicu Omiša koja započinje petljom izgrađenom prije 15 godina na istoku grada te vodi promet prema industrijskoj zoni u zaleđu Omiša.
Hoće li se smanjiti gužve kroz Omiš zahvaljujući mostu iznad Cetine? Sigurno hoće, no ipak je pitanje u kojoj mjeri, a pitanje je i koliko će se opteretiti pravci u omiškom zaleđu. Prometnice koje, kako naglašavaju iz Saveza za Poljica (a većini primjedbi im je za pravo dao državni tajnik Tomislav Mihotić, inspekcijskom nadzorom su utvrđene brojne manjkavosti, ali su najavljene i intervencije nadležnih, počevši od rekonstrukcije dijela dionice Gata – Zvečanje), nisu predviđene niti za postojeće prometno opterećenje. Pravac preko Srinjina je već desetljećima predstavljao alternativu za lokalni promet, za vozače koji su htjeli izbjeći gužve na prilazima Splitu po Jadranskoj magistrali. Zbog toga su proteklih godina na ŽC 6142 nadležni, umjesto temeljite rekonstrukcije, odučili postaviti uspornike prometa: 'ležećih policajaca' je u Žrnovnici točno 13, zatim 'mali milijun' u centru Srinjina pa onda kod autobusne stanice i lokalne trgovine te konačno u Tugarama uz svjetleća upozorenja, kao i kod spomenika u centru mjesta. Kada se dakle ide prema Omišu iz smjera Stobreča, odnosno Splita.
Žrnovnicu očekuje prometni "boom"
Koliko će se vozača automobila, ali i kamiona ili autobusa odlučiti zaobići Omiš novim mostom pa onda savladati oštar uspon sa značajnom visinskom razlikom u samo par stotina metara horizontalne udaljenosti do Naklica, u odnosu na nastavak Jadranskom magistralom, ostaje pitanje. Pogotovo zato što aktualni tunel Komorjak sjever, prema riječima Ante Mekinića, zbog svog specifičnog oblika trenutno funkcionira kao 'nepovratni ventil, ne može se koristiti smjer iz Poljica prema Makarskoj'.
Niti na drugoj strani ovog privremenog alternativnog pravca Jadranskoj magistrali nisu zadovoljni. U Žrnovnici naime, gdje je Tanja Soldić kao nova vijećnica Mjesnog odbora ovog splitskog predgrađa svjesna problema.
- Ovaj dio grada je predugo zapušten i zanemaren, a sada se pokušava iskoristiti kao subjekt koji će nositi breme prometnog sistema. Uskoro će se otvoriti novi tunel i most preko Cetine koji treba rasteretiti dio prometa tako da se od Omiša može zaobilazno preko Žrnovnice. Pojačat će se cirkulacija prometa što mještanima ne odgovara, ali je nažalost neophodno.
Skromnog sam mišljenja da će se ovakvom transformacijom enormna gužva samo dijelom prebaciti na ovaj predio, ali nažalost neće riješiti zastoje kroz Sirobuju. Neizbježne su činjenice da Žrnovnica nema kvalitetan cestovni sustav ulaska i izlaska zbog čega već sad u gužvi žitelji čekaju i po desetak minuta da bi se s privatnih posjeda priključili u promet, a čiji će se intenzitet sad pojačati. Ceste su u katastrofalnom stanju i svakodnevni smo svjedoci rastvaranja ogromnih rupa koje narušavaju sigurnost u prometu. Mala rekonstrukcija asfalta na Perunovoj cesti u Žrnovnici neće biti od pomoći zato što nema kvalitetnog kanalnog sustava za slivne vode s brda Perun.
Što će biti nakon puštanja omiške zaobilaznice u promet?
Dakle, tijekom kišnih razdoblja javlja se neotpornost asfalta na djelovanje vode. Rezultat toga su česte poplave i „gejziri“ vode koji probijaju i samu površinu asfalta i time onemogućavaju cirkulaciju prometa. Ugrožena je i sigurnost osnovnoškolske djece koja pješače na navedenoj lokaciji, za čiji prijevoz molimo već godinama, ali rješenju se ne nazire kraj. Opominjemo na uništavanje flore i faune rijeke Žrnovnice koja se nalazi netom uz planiranu trasu kao i na sam utjecaj na poljoprivredne usjeve. - između ostalog je navela Soldić, nudeći svojevrsne minimalne mjere koje bi poboljšale situaciju:
- Jedino što je moguće poduzeti u ovom trenutku zbog navedenih razloga je tražiti od Županijske uprave za ceste, zbog pojačanog prometa i prolaska kroz naselje, izradu elaborata privremenog prometa, pojačani sigurnosni aspekti, ograničavanje brzine, izgradnja nogostupa gdje je god to moguće, javna rasvjeta....
