Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić boravio je jučer u Splitu, gdje je unutar panela Slobodne Dalmacije komentirao aktualne teme poput stambene politike, odnosa s Domovinskim pokretom i nadolazećih lokalnih izbora.
- Već duže vrijeme prezentiramo naš nacionalni plan stambene politike, koji će za otprilike 15 dana biti usvojen na Vladi RH. Traju završni pregovori, a upravo danas, dok sam ovdje u Splitu, sa Svjetskom bankom definiramo mogućnost financiranja našeg nacionalnog plana, koji predviđa osiguravanje sredstava do 2030. godine u iznosu od milijardu i devetsto milijuna eura.
Ono što nam je važno reći je da je cilj ovog plana podići tržište stanovanja u Hrvatskoj kroz različite mjere. Povećanjem broja stanova želimo povećati ponudu, a time usporiti, a idealno i zaustaviti, rast cijena najamnina te, nadamo se, dovesti do njihove stagnacije. Naš je cilj ostvariti tri važna prioriteta:
Prvo – da stanovanje bude priuštivo, što je osnova programa predviđenih ovim nacionalnim planom.
Drugo – da stanovanje bude održivo, zbog čega provodimo brojne mjere energetske obnove u zgradarstvu.
Treće – da se prostor iskorištava u funkciji stanovanja na način da jedinice lokalne samouprave participiraju u provedbi nacionalnog plana te osiguravaju zemljišta na kojima bi država, zajedno s njima, mogla graditi nove stanove.
Dok donosimo ovaj nacionalni plan stambene politike, koji ćemo tijekom godine razraditi kroz brojne zakone, jučer je završilo javno savjetovanje o hitnoj, odnosno žurnoj izmjeni Zakona o društveno poticanoj stanogradnji. Taj zakon će omogućiti tri bitne stvari:
Prvo, uvest ćemo olakšicu mladim ljudima prilikom prve kupnje stana – vraćanjem poreza na promet nekretnina ili 50% PDV-a ukoliko kupuju stan u novogradnji ili od pravne osobe. Ovo je značajna pomoć za sve naše mlade sugrađane, pri čemu se pod "mladom osobom" podrazumijeva hrvatski građanin mlađi od 45 godina.
Drugo, omogućit ćemo da stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske budu iznajmljivani po priuštivoj najamnini za sve one koji zadovolje uvjete i kriterije koji će biti naknadno objavljeni putem javnog poziva.
Treće, s obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj postoji gotovo 600.000 praznih stanova u vlasništvu privatnih osoba, našom poticajnom mjerom priuštivog najma želimo ih podići na tržište kako bi mlade obitelji mogle živjeti u njima. Razlika između opravdane (medijalne) cijene najamnine u pojedinom gradu – primjerice, u Splitu za 2023. iznosi oko 10 eura – i priuštive cijene koju bi plaćao budući najmoprimac, plaćat će država.
Hoće li ove mjere biti jednako raspoređene na sve jedinice lokalne samouprave? Kako će to izgledati konkretno?
- Prilikom izrade nacionalnog plana stambene politike prošli smo cijelu Hrvatsku, analizirajući svaku jedinicu lokalne samouprave. Ove godine dodatno ćemo raditi na kvartovskim definicijama, jer, primjerice, niti u Zagrebu niti u Splitu nije ista cijena u jednom dijelu grada kao u drugom, niti u povijesnoj jezgri. Cijene najamnina i cijene kvadrata stanova razlikuju se, pa smo naše mjere kalibrirali sukladno lokalnim prilikama.
Svaka će jedinica lokalne samouprave imati drugačiji izračun, koji ovisi o medijalnoj najamnini i prihodima pojedinog kućanstva. Naime, nekome tko ima nižu plaću i nije u mogućnosti osigurati priuštivu najamninu, država će osigurati veću subvenciju u odnosu na nekoga tko ima višu plaću i kojem nedostaje samo mali iznos za podmirivanje medijalne cijene najamnine. Sve je to zakonom i programom unaprijed definirano i izračunato. Kao primjer, izračunali smo da bi za stan u Splitu od 65 kvadrata, na razdoblje od 7 godina, država u dva navrata isplatila vlasniku stana cjelokupni iznos – oko 32.000 eura odmah prilikom potpisivanja ugovora, dok bi preostalih 22.000 eura isplatila nakon tri i pol godine. Najmoprimac bi potom plaćao iznos prilagođen svojim primanjima, koji bi bio manji od onoga što država isplaćuje vlasniku. Sve smo to unaprijed izračunali za svaku jedinicu lokalne samouprave, u skladu s brojem članova kućanstva i lokalnim uvjetima.
S obzirom da se radi o opstojnosti države i poznatoj demografskoj slici, te da su ove mjere hitne i nužne, razgovara li se u Vladi o razlozima zbog kojih je došlo do ove situacije? Naime, osim bujajućeg turizma koji, iako drži državu, donosi velike probleme, raspravlja se i o službenoj svjetskoj statistici koja nas prikazuje kao jedno tržište na kojem se pere strani novac, gdje stranci stavljaju novac na stol, ne pitajući za cijenu, čime se remeti cijelo tržište.
- Prije nego što smo krenuli u izradu nacionalnog plana stambene politike, provedena je duboka sustavna analiza tržišta stanovanja i rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj. Ulaskom u Europsku uniju, naše tržište postalo je dostupno 420 milijuna stanovnika, umjesto samo 4 milijuna hrvatskih građana, što je znatno povećalo potražnju. Čim potražnja raste, a ponuda ostane otprilike ista, dolazi do rasta cijena – fenomen koji nije ekskluzivan za Hrvatsku, već je zabilježen i u drugim mediteranskim državama, kao i u drugim državama članicama EU tijekom prvih 7–8 godina nakon ulaska.
Drugi razlog je dugogodišnja stabilnost financijskog tržišta u Europi, koja je rezultirala gotovo negativnim kamatama na štednju građana. Zbog toga nije bilo prirasta imovine u bankama, pa su mnogi odlučili kupovati nekretnine, stanove i baviti se nekretninskim biznisom, budući da im je godišnja stopa rasta vrijednosti imovine bila oko 10–14%. Mnogi su tada kupovali stanove ne radi stanovanja, već kao dio financijskog poslovanja.
Treći razlog za rast cijena nekretnina jest energetska kriza koja je uslijedila nakon pandemije i nakon ruske agresije na Ukrajinu. Inflatorni pritisci uzrokovali su rast cijena građevinskih proizvoda, a posljedično i rast cijena građevinskih usluga, što se odražava na cijene gradnje te, samim time, čini stanove skupljima. Čim je stan skuplji, skuplja je i najamnina. To su svi razlozi koji su doveli do trenutne situacije.
Što se tiče spekulacija i crnog tržišta, nisam pozvan ulaziti u te detalje. Činjenica je da su veliki broj obiteljskih kuća, kuća i stanova u Hrvatskoj kupili stranci. U jednom trenutku gotovo je četvrtina svih prodanih nekretnina bila kupljena od strane građana EU, a preko 50% tih prodaja plaćeno je gotovinom. Neću se upuštati u daljnje komentare, jer nisam zadužen za tu problematiku, već se fokusiram na mjere koje omogućuju pristupačnije stanovanje. Na godišnjoj razini rast cijena postaje takav da stanovi postaju nedostupni mladim ljudima, bilo da se radi o kupnji ili najmu. Upravo zbog toga reagirali smo, među prvima u Europi, a sada se na razini Europske komisije pripremaju mjere za interveniranje s određenom stambenom politikom. Vlada će, otprilike za 10 do 15 dana, donijeti odluku na sjednici, nakon čega slijedi realizacija.
