Bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makej umro je u dobi od 64 godine, izvijestila je u subotu državna novinska agencija Belta. Navodno nije imao zdravstvenih problema, a posljednji važan sastanak koji je održao imao je s jednim Hrvatom, piše Jutarnji list.
Makej se u petak sastao s apostolskim nuncijem nadbiskupom Antom Jozićem, koji svoju službu obavlja u Bjelorusiji. Razgovarali su o 30. obljetnici uspostave diplomatskih odnosa između Republike Bjelorusije i Svete Stolice, interakcije Vatikana i Minska, kao i o trenutnom položaju Rimokatoličke crkve u Bjelorusiji, objavilo je bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova.
Kao što se moglo očekivati, odmah su zaredale spekulacije da vatikanska diplomacija pokušava zaustaviti rat Rusije i Ukrajine, a posrednička uloga zapala je nuncija Jozića.
Proratni ruski Telegram kanal Mardan objavio je: "Čudna smrt. Na vrijeme. Baš jučer je razgovarao o mirovnom planu s papinim izaslanikom", uz dvosmisleni zaključak prema kojem je "Makej bio Lukašenkov glavni kanal komunikacije sa Zapadom".
Drugi ruski kanal, Legitimnij, otišao je i dalje te napisao o Makeju: "On je bio glavni prikriveni lobist za zapadne interese u Minsku. Je li to slučajnost? Ili ga je netko likvidirao jer nije ispunio ono što je obećao? Ili je, naprotiv, bio osumnjičen za ‘ispuštanje informacija‘?", a sve završava optužbom: "Makejev glavni san bio je postati predsjednik Bjelorusije".
Jako puno nagađanja, koja se svode na to da je Makej prije smrti nešto dogovarao s apostolskim nuncijem, a sve su prenijeli i pojedini zapadni mediji. Međutim, puno je realnije da je Jozić pokušavao izboriti povoljniji status Katoličkoj crkvi pod diktatorskim režimom Aleksandra Lukašenka.
Nadbiskup Ante Jozić rođen je 1967. u Trilju, a za svećenika je zaređen 1992. godine. Govori devet stranih jezika. Od 1992. do 1995. bio je na službi kapelana u Makarskoj, a potom ga nadbiskup šalje u Rim na studij (1995. - 1999.). U diplomatsku službu Svete Stolice stupio je 1. srpnja 1999. i radio je u diplomatskim predstavništvima Svete Stolice u Indiji (1999. - 2003.), Ruskoj Federaciji (2003. - 2009.) i Hong Kongu (Kina; 2009. - 2019.). Ondje je bio jedan je od najzaslužnijih za povijesni sporazum koji je Sveta Stolica potpisala s komunističkom Kinom kojim se regulira pitanje imenovanja biskupa te odnose između tzv. Patriotske crkve, odane režimu, i one tzv. podzemne Katoličke crkve, vjerne Vatikanu.
Papa Franjo imenovao ga je 2. veljače 2019. apostolskim nuncijem u Obali Bjelokosti, dodijelivši mu naslovno sjedište u Cisi, s dostojanstvom nadbiskupa. Zbog teške prometne nesreće njegovo je ređenje moralo biti odgođeno, a zbog pandemije koronavirusa termin je iznova pomaknut. Oporavljao se 15 mjeseci, tako da je u međuvremenu Franjo poslao mons. Paola Borgiu za papinskog predstavnika u Abidjan, a 21. svibnja 2020. Jozića je imenovao apostolskim nuncijem u Bjelorusiji, piše Jutarnji list.
Papi je, očito, trebao netko tko će pokušati uspostaviti komunikaciju s tamošnjim režimom. Naime, nakon predsjedničkih izbora 2020., na kojima je zahvaljujući manipulacijama pobijedio Aleksandar Lukašenko, uslijedili su masovni prosvjedi kojima su se tražili novi izbori, oslobađanje političkih zatvorenika i prekid policijskoga nasilja i gušenja demokratskoga pokreta. Aktivisti za ljudska prava iznijeli su podatke da je uhićeno više od 30.000 prosvjednika, a više je kritičara režima ubijeno. Lukašenko je pritom optužio Katoličku crkvu za miješanje u bjelorusku politiku, a nadbiskupu Minska Tadeuszu Kondrusiewiczu onemogućen je povratak u Bjelorusiju iz Poljske, u kojoj je bio u radnom posjetu. Otad ga je zastupao pomoćni biskup Juri Kasabutski, koji je na Facebook stranici izrazio uvjerenje da bi se uskoro i neki od svećenika i biskupa mogli naći u zatvoru, a Lukašenkov režim optužio je za represalije.
Jozić je u Minsk stigao u nedjelju 11. listopada 2020., gdje je u diplomatskom predstavništvu Svete Stolice zamijenio dosadašnjega nuncija Gabora Pintera. On je u studenom prošle godine apelirao da se migrantima koji su preživljavali u nehumanim uvjetima na bjelorusko-poljskoj granici osiguraju pristojni životni uvjeti i pristup postupcima azila. "Trenutno je svima potrebna solidarnost da se spase životi ljudi i pronađe najbolje rješenje za one na granici. Neprihvatljivo je ograničiti se na puko promatranje tisuća ljudi na rubu života ili smrti, koji čekaju dugoročna rješenja", napisao je nuncij Ante Jozić.
Jozić je jednom prilikom rekao je da Bjelorusija i Vatikan nastavljaju rad na konkordatu. "Rad na sporazumu počeo je davno i nastavit će se", rekao je nadbiskup Jozić i napomenuo da je otvoren za nastavak suradnje na različitim razinama između Vatikana i Bjelorusije. "Moj rad i moja prisutnost ovdje pridonijet će prije svega jačanju moralnih i duhovnih vrijednosti", naglasio je, piše Jutarnji list.
