Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak gostovala je u intervjuu tjedna emisije Točka na tjedan. Na parlamentarne izbore izlazi kao nezavisna kandidatkinja na listi HNS-a u III. izbornoj jedinici, a za maturante kaže kako ne očekuje da glas daju njoj, već da izađu na izbore jer bi to značilo da je škola dala rezultate građanskog odgoja, piše N1.
Poruke s Kustošije su, kaže Divjak, vrlo neugodna situacija.
- Policija je brzo reagirala, na redu je pravosuđe. U svakom društvu imat ćete ekstremista, ali društvo mora prihvatiti toleranciju. Takve poruke su napad na građansko društvo i državnu u cjelini- poručila je i istaknula kako će građanski odgoj, koji su uveli kurikularnom reformom, pomoći učenicima.
Dodaje kako "Za dom spremni" nije nikakav povijesni pozdrav.
- Radi se o nečemu što jasno asocira na crni dio prošlosti te moramo jasno reći da je bilo neprihvatljivo onda i neprihvatljivo je danas... U kurikulumu je jasno određenje o holokaustu, ne samo gledati na to kao crnu povijest Europe, nego i što se događalo kod nas. Uveli smo i građanski odgoj, da to bude i međupredmetna tema- rekla je.
Kao uspjehe svog mandata navela je osigurana sredstva za školstvo od milijardu i pol kuna, uvođenje informatike u škole, ulazak Hrvatska u, među ostalim, i CERN.
- Tempo je bio jak, griješilo se, uzimala sam u obzir konstruktivne kritike, a bilo je i jako puno otpora
Zadovoljna je školom na daljinu, za koju kaže da se, kao ni druge europske zemlje, nisu imali vremena pripremati.
- U nastavi na daljinu uveli smo školu u domove i roditelji su vidjeli kako se radi
Upitana zašto je odluka o odlasku djece u školu prepuštena roditeljima, rekla je da su upute rađene s epidemiolozima pa pojasnila kako su oni dali preporuku koji učenici mogu u školu.
- Čim se ustabilila situacija, imamo puno bolji odaziv u škole- rekla je i dodala da je preko 90 posto učenika na nastavi.
Ilegalno zapošljavanje na fakultetima
Istaknula je da su manje nego što su očekivali ostvarili u visokom obrazovanju, a za zakon o znanosti i visokom obrazovanju kazala je da je spreman, ali su protiv njega bile obje vodeće stranke koje su na neki način povezane, kako kaže, s klikama. Otkrila je da su pojedini rektori i dekani sa Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, zapošljavali ili dizali plaće, iako se nije smjelo.