Ministarstvo financija Republike Hrvatske službeno je upozorilo Grad Split zbog rezultata poslovanja u 2025. godini, iz kojih proizlazi ozbiljan proračunski manjak i potreba za hitnim mjerama financijske stabilizacije. U dopisu upućenom Gradu Splitu navodi se da je uvidom u financijske izvještaje utvrđen ukupan manjak prihoda nad rashodima u iznosu od 73.734.655 eura, što predstavlja 36,76 posto ukupnih prihoda za 2025. godinu. Kada se iz ukupnih prihoda i rashoda izuzmu sredstva iz europskih izvora, manjak iznosi 69.979.839 eura, odnosno 35,99 posto prihoda umanjenih za EU izvore.
U dokumentu se ističe kako ovakav rezultat predstavlja visok rizik ne samo za stabilnost gradskog proračuna, nego i za ukupni rezultat općeg proračuna države, s obzirom na to da se i financijski rezultati lokalnih jedinica uračunavaju u nacionalnu fiskalnu sliku. Ministarstvo zato od Grada traži da bez odgode poduzme mjere za smanjenje rashoda, racionalizaciju troškova, jaču naplatu prihoda i preusmjeravanje investicija na izvore financiranja koji neće dodatno opteretiti deficit. U suprotnom, upozorava se, država bi mogla razmotriti mjere uskraćivanja pomoći iz državnog proračuna tijekom 2026. godine.
.png)
Šuta: "Građani imaju pravo znati kako se upravljalo gradom"
Gradonačelnik Tomislav Šuta poručio je kako je Ministarstvo financija prema Gradu Splitu nastupilo s jasnim očekivanjima te da građani imaju pravo znati u kakvom se stanju nalaze gradske financije. Istaknuo je da situacija nije dobra, ali i da ga razmjeri problema nisu iznenadili jer je, kako tvrdi, već prilikom primopredaje dužnosti imao jasnu sliku o stanju u gradskoj upravi.
"Ministarstvo financija obratilo se Gradu Splitu s vrlo jasnim očekivanjima. Građani imaju pravo znati kako se do sada upravljalo gradom i zato danas otvoreno govorimo o rezultatima za 2025. godinu. Situacija nije idealna, ali sam već prilikom primopredaje znao u kakvom se stanju grad nalazi", rekao je Šuta.
Dodao je kako je ključno govoriti precizno i odgovorno, osobito kada je riječ o brojkama koje imaju ozbiljne posljedice za funkcioniranje grada. "Deficit iznosi 69 milijuna eura i riječ je o ozbiljnom manjku. Moramo biti jasni i odgovorni prema građanima kada govorimo o ovakvim podacima, jer oni pokazuju stvarno stanje financija", kazao je.
Upozorenje Ministarstva: "Visok rizik za grad i državu"
Šuta je posebno naglasio da sadržaj dopisa Ministarstva financija ne ostavlja prostor za odgađanje odluka. Prema njegovim riječima, država je izrijekom upozorila da ostvareni manjak predstavlja visok rizik i da Split mora odmah krenuti u provedbu mjera štednje i financijske konsolidacije.
"Ostvareni manjak predstavlja visok rizik. Pozvani smo da hitno i bez odgode poduzmemo sve potrebne mjere, od ušteda i racionalizacije troškova do drugih žurnih koraka. Ministarstvo financija jasno je poručilo da bi, ako se te mjere ne poduzmu, moglo doći do uskraćivanja pomoći iz državnog proračuna", rekao je gradonačelnik.
Takvu poruku opisao je kao ozbiljno upozorenje koje nadilazi dnevnu politiku i zahtijeva odgovorno upravljanje, bez improvizacije i bez odgađanja. Govoreći o konkretnim koracima koje gradska uprava već poduzima, Šuta je naveo više primjera za koje tvrdi da pokazuju novi pristup upravljanju gradskim financijama. Naglasio je da je cilj smanjiti zaduživanje ondje gdje je to moguće te projekte preusmjeriti na povoljnije modele financiranja, osobito na bespovratna europska sredstva.
"Već sada radimo na mjerama i dio njih je već pokrenut. Primjerice, škola Sućidar i sportska dvorana ranije su bile planirane za financiranje iz kredita. Za garažu na području Ana Roje ostvarit ćemo uštedu od oko 2,5 milijuna eura, a spriječili smo i da obnova škole Meje ide na teret kreditnog zaduženja jer je usmjerena prema EU bespovratnim sredstvima", izjavio je. Dodao je da se razgovori vode i o Domu mladih te o drugim projektima koji će, kako kaže, morati biti sagledani kroz prizmu njihove financijske održivosti.
"Donijeli smo i neke odluke koje su morale biti donesene ranije. Zaključili smo kredit za tri garaže i time uštedjeli na kamatama koje bi Grad morao platiti da taj proces nije bio pravodobno zatvoren", rekao je Šuta. Poseban naglasak gradonačelnik je stavio na naplatu gradskih prihoda, ustvrdivši da je Split prethodnih godina pretrpio veliku štetu zbog neodlučnosti i izostanka sustavne naplate potraživanja. Kao jedan od primjera naveo je slučaj Brodosplita, ali i širi problem komunalne naknade i komunalnog doprinosa.
"Treba voditi računa o naplati prihoda, jer je grad ranije oštećen za milijunske iznose zbog nenaplate, među ostalim i u slučaju Brodosplita. Mjere naplate moraju biti jednake za sve. Zatražio sam naplatu komunalnog doprinosa, a posebno zabrinjava činjenica da prethodne četiri godine nismo imali odgovarajući ustroj i vodstvo u dijelu koji se odnosi na komunalnu naknadu, iako je riječ o vrlo važnom prihodu", kazao je.
Poručio je kako će inzistirati na tome da se postupci koji utječu na naplatu gradskih prihoda rješavaju što je prije moguće, jer su upravo takvi prihodi u ovom trenutku ključni za stabilizaciju proračuna.
U politički najizravnijem dijelu obraćanja Šuta je ustvrdio da je nova gradska uprava naslijedila loše financijsko stanje, nered i niz nepromišljenih odluka koje sada dolaze na naplatu. Kazao je da se iz dokumentacije koju je zatekao odmah moglo zaključiti gdje leži problem. "Čim sam vidio dokumentaciju, znao sam u čemu je problem. Sada je jasno tko je govorio istinu, a tko nije. Zatekli smo kaos, nered u financijama i donošenje nepromišljenih odluka koje danas imaju ozbiljne posljedice", rekao je gradonačelnik. Dodao je da upravo zbog takvog nasljeđa sadašnja uprava mora voditi politiku maksimalne racionalizacije, ali bez zaustavljanja nužnih gradskih funkcija i projekata.
"Stvari koje sam naslijedio bile su loše i zato pozivam na maksimalnu racionalizaciju. Neće se prestati raditi i ništa se neće zaustaviti, ali ćemo poduzeti sve mjere da se stanje stabilizira. Kad bi se ovakav model upravljanja nastavio još pet godina, u Banovini se više ne bi moglo normalno funkcionirati", upozorio je.
Dugoročne posljedice zaduživanja tek dolaze
Šuta je upozorio i na vremenski odgođene posljedice postojećeg modela financiranja, istaknuvši da će se dio sadašnjih odluka u punoj mjeri osjetiti tek za četiri do pet godina, kada na naplatu počnu stizati obveze povezane s kreditima i drugim oblicima zaduživanja.
"U ovom trenutku imamo kredite i financijska sredstva koja dolaze iz zaduživanja. Za četiri do pet godina sve će to doći na naplatu i tada će posljedice biti još vidljivije. Upravo zato je sada trenutak da se poduzmu mjere, da se zatvaraju nepovoljni aranžmani i da se svaka odluka dobro odvagne", rekao je.
Govoreći o stanju na tržištu, naveo je kako Grad ispituje mogućnosti povoljnijih financijskih rješenja. "Ispitali smo tržište i komercijalne banke ponudile su nam kreditni aranžman u iznosu od 10 milijuna eura pod povoljnijim uvjetima. I to pokazuje da se odgovornijim pristupom mogu pronaći rješenja koja su za Grad financijski prihvatljivija", dodao je.
Gradonačelnik je istaknuo i širi kontekst cijelog problema, upozorivši da stanje u splitskim financijama ne ostaje samo lokalno pitanje. Prema njegovim riječima, gradski deficit utječe i na ukupnu fiskalnu sliku države, kao i na kreditni rejting. "Ovo nije samo pitanje jedne gradske blagajne. Sve skupa utječe i na kreditni rejting države, a naravno i na poziciju samoga grada. Zato gradske financije moraju ići u onom smjeru koji osigurava stabilnost, održivost i odgovorno upravljanje", rekao je Šuta.
Poruka javnosti: "Slijedi razdoblje racionalizacije, ali bez zastoja"
Zaključno, Šuta je poručio da Split ulazi u razdoblje pojačane financijske discipline, ali i da to ne znači potpuni zastoj gradskih aktivnosti. Kako tvrdi, cilj nije zaustavljanje razvoja, nego uvođenje reda, kontrola troškova i jačanje naplate prihoda kako bi grad dugoročno mogao funkcionirati stabilno.
"Poduzimamo sve mjere kako bismo zaštitili funkcioniranje grada. Neće se stati, ali će se svaka odluka morati donositi promišljeno i odgovorno. Sada je vrijeme da se uvede red, da se zatvore izvori nepotrebnih troškova i da se gradske financije napokon postave na zdrave temelje", zaključio je.
