Gost emisije Hrvatskog radija "A, sada Vlada" bio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs koji je govorio o svom doktoratu. Komentirao je napise da se njegovo znanstveno zvanje doktora znanosti sa Sveučilišta u Švedskoj propituje, kao i sama doktorska disertacija i nostrifikacija njegovog doktorata.
Podsjetimo, 5. rujna je grupa članova hrvatske akademske zajednice poslala je otvoreno pismo predsjedniku vlade Andreju Plenkoviću o ministrima Mariju Banožiću i Fuchsu.
O tome je pisao Index.
"U medijima je izašla informacija da je i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju u srpnju 2021. godine. Postupak izbora ministra Fuchsa u više znanstveno-nastavno zvanje u cijelosti je pokrenut i proveden u vrijeme njegova ministarskog mandata", naveli su u pismu.
Fuchs: Svaki doktorat ima i elemente timskog rada, pa tako i moj
"Ja sam Radovan Fuchs. Nikada ne koristim titule, to je možda utjecaj boravka i doktoriranja u Švedskoj jer se tamo titule u principu na koriste u normalnoj komunikacija. Ali, ako me pitate što sam u znanstvenoj karijeri postigao onda sam doktor znanosti Radovan Fuchs.
Doktorat je rađen po modelu doktoriranja kako se radi u Švedskoj nekoliko stotina godina. Donekle se razlikovao od načina pisanja doktorata u tadašnjoj Jugoslaviji, ali švedski model se koristi i danas u Hrvatskoj. Svaki doktorat ima i elemente timskog rada, pa tako i moj.
Kada je trebalo obaviti neke kemijske analize, to su radili kemičari, jer ja nisam kemičar, ali ja sam radio sve ostalo. Doktorat je napravljen, obranjen i nostrificiran u Hrvatskoj", rekao je ministar za "A, sada Vlada".
"Moj doktorat je problem šačici akademskih izvora koji se nisu imenom htjeli deklarirati"
"Doktorat je napisan i tiskan u 530 primjeraka i distribuiran po cijelome svijetu, nikome nigdje u svijetu nije problem, osim šačici akademskih izvora koji se nisu imenom htjeli deklarirati.
Njima to predstavlja problem, ali ja ne vidim neke značajne probleme. Problema ni nema, rad i radovi unutar njega citirani su preko 400 puta. Ako idete malo dublje, taj doktorat je naveden i u monografiji Svjetske zdravstvene organizacije o toksinu koji sam radio jako. Radovi se citiraju i dan danas", kazao je Fuchs.
O cjelodnevnoj nastavi: Nema problema
Po pitanju cjelodnevne škole Fuchs je kazao kako primjena teče jako dobro.
Nemamo nikakvih problema. Svi udžbenici i pomoćni nastavni materijali su u školama, škole su opremljene, još će se i dodatno opremati jer školama koje su krenule s eksperimentalnim programom cjelodnevne škole, odobrili smo dodatna sredstava kako bi prostor unutar škola dodatno oplemenili.
Ukupno ulaganje od predškolske dobi do gimnazija je 2 milijarde eura. To je najveće ulaganje ikada do sada u hrvatski obrazovni sustav. Da do 2027.-2028. planirali smo da sve škole rade u jednoj smjeni i da sva djeca imaju jednake uvjete. Cjelodnevnu školu je napustilo troje djece, a ima i onih koji su se prebacili u cjelodnevnu školu", rekao je Fuchs te naveo da je se u Osijeku u cjelodnevnu školu prebacilo 15 učenika.
Ministar je naveo kako niti jedan nastavnik nije zbog cjelodnevne škole otišao u neku drugu ili dao otkaz. Kazao je i kako će plaće za rujan biti veće i u skladu sa svime što je obećano.
Poplava superodlikaša
Ministar obrazovanja se osvrnuo na "poplavu" superodlikaša pa rekao da postoji trend popuštanja.
"Ocjene postaju realnije, a značajnu ulogu su odigrali Nacionalni ispiti. Oni služe onima koji vode obrazovnu politiku, školama, ravnateljima i učiteljima kako bi vidjeli koja su postignuća njihovog rada i koji su problemi unutar dačke populacije u usvajanju novih znanja. To će se u sljedećim godinama dodatno iskristalizirati, a ocjene postati realnije", rekao je Fuchs tijekom gostovanja u "A, sada Vlada".
