Minimalna plaća u Europi od 160 do 2700 eura. Evo tko dobro živi, a tko jedva preživljava

Euronews Business detaljno analizira minimalne plaće diljem Europe, uspoređujući njihovu vrijednost u eurima i kupovnu moć.

Milijuni radnika u EU i dalje zarađuju minimalac, a iako bi pragovi trebali osigurati osnovni životni standard, u mnogim slučajevima ne prate inflaciju.

Od srpnja 2025., mjesečna minimalna plaća prije odbitaka u EU kreće se od 551 eura u Bugarskoj do 2.704 eura u Luksemburgu, prema podacima Eurostata.

Uključujući zemlje kandidatkinje, Ukrajina ima najnižu minimalnu plaću – samo 164 eura.

Pet članica nema zakonom propisanu plaću

Pet članica EU-a – Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska – uopće nema zakonom propisanu minimalnu plaću.

Iako Luksemburg prednjači, a Ukrajina je na začelju, kad se plaće prilagode kupovnoj moći, razlike izgledaju drukčije, javlja Euronews.

Which nations have the highest minimum wages across Europe❓ 💰
Luxembourg, Ireland, Netherlands, Germany & Belgium.
Note: Five EU countries — Italy, Denmark, Sweden, Austria, and Finland — do not have a national minimum wage at all. pic.twitter.com/w1Zl8E30LF
— Eugene J. Markow (@ejmarkow) August 8, 2025

Bruto minimalne plaće u Europi – četiri razreda

Eurostat države svrstava u tri skupine, a Euronews dodaje i četvrtu za one ispod 600 eura.

Najviša skupina (iznad 1.500 €)

Osim Francuske (1.802 €), sve zemlje u ovoj skupini imaju minimalac iznad 2.000 eura: Luksemburg, Irska (2.282 €), Nizozemska (2.246 €), Njemačka (2.161 €) i Belgija (2.112 €).

Srednja skupina (1.000 – 1.500 €)

Nekoliko država tek nešto iznad tisuću eura.

Niža skupina (600 – 999 €)

Vrlo niska skupina (ispod 600 €)

Uglavnom zemlje kandidatkinje, uključujući i jednu članicu EU: Sjeverna Makedonija (584 €), Turska (558 €), Bugarska (551 €), Albanija (408 €), Moldavija (285 €) i Ukrajina (164 €).

Jaz između istoka i zapada

Karta jasno pokazuje geografski jaz: zapadne i sjeverne zemlje u vrhu, srednja skupina uglavnom južna i srednja Europa, a istočne i balkanske zemlje dominiraju u najnižim razredima.

Produktivnost i plaće

Prema dr. Sotiriji Theodoropoulou iz Europskog sindikalnog instituta (ETUI), veća produktivnost obično znači i više plaće. Industrijska, financijska i visokotehnološka gospodarstva imaju bolje rezultate, a pregovaračka moć radnika također igra važnu ulogu.

Prilagodba kupovnoj moći (PPS)

Kupovna moć mjeri koliko se realno može kupiti u pojedinoj zemlji.

Primjer: u nominalnom iznosu luksemburški minimalac je 4,9 puta veći od bugarskog, ali u PPS-u ta razlika pada na 2,3 puta.

Najviši PPS: Luksemburg (2.035), zatim Njemačka, Nizozemska, Belgija, Irska i Francuska.

Najniži PPS: Estonija (886) među članicama EU-a; Albanija na dnu (566) kad se uključe kandidati.

Istočne i balkanske zemlje često bolje stoje u PPS-u nego u nominalnim iznosima.

Sedam članica EU-a – uključujući Maltu, Mađarsku, Slovačku, Češku, Bugarsku, Latviju i Estoniju – ima PPS ispod Sjeverne Makedonije, Turske i Crne Gore.