Savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić bio je gost emisija Točka na tjedan na televiziji N1. U intervjuu s Natašom Božić Šarić se, između ostalog, osvrnuo i na rad nedjeljom, a pojasnio je i što će konkretno raditi na Pantovčaku.
- Mislim da je možda bolji naziv za tu funkciju savjetnik za političku ekonomiju. Znači, ideja je vrlo jednostavna. Ministarstvo financija je u Katančićevoj, ono se ne nalazi u Vili Zagorje i ono će ostati u Katančićevoj i to je to, ali ono što Ured predsjednika može i što će predsjednik raditi - on će zapravo sugerirati projekte. Ono što on smatra da je potrebno za Hrvatsku, da je potrebno u 21. stoljeću za izgradnju konkurentne ekonomije i to je ono što se može. To je onaj strateški okvir. To je ta politička ekonomija. Na koji način ćemo napraviti arhitekturu unutar koje zapravo onda ekonomsku politiku provodi onaj koji ima izvršnu vlast, ali predsjednik je u svakom slučaju pozvan, može i zainteresiran je sudjelovati u izgradnji te arhitekture. Doprinositi toj priči, kazao je Mačkić.
On tvrdi da već ima ideju koji će prvi savjet dati predsjedniku, ali kako će ga prvo dati predsjedniku pa će ga predsjednik kasnije priopćiti.
Komentirao je i kako smanjiti nejednakost u Republici Hrvatskoj.
- Prvo je na koji način posložiti porezni sistem, a drugi je na koji način posložiti sve one izdatke koje ima država. (...) Ako je Hrvatska socijalna država onda to sa sobom i povlači nekakve stvari. Znači i ulaganje u obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i mirovine. Sve je to tu prisutno. U ovoj priči mi promatramo cijeli sektor stanovništva. Znači, vi promatrate i djecu jednako kao nekog radnika ili radnicu pa isto tako i umirovljenicu i umirovljenika. To je opet cjelokupno sagledavanje priče, ne mogu biti samo porezi, ističe Mačkić.
Na pitanje je li Hrvatska socijalna država i za koga, Mačkić odgovara da je ona kao takva definirana ustavom.
- Je li neefikasna? Je, neefikasna je. Sad tu onda dolazimo do prve dileme. Što onda s neefikasnom državom? Prvo, možete uzeti sjekiru pa je onda možete sasjeći do kraja što jedan dio ljudi prisutnih u javnosti zagovara. S time se ne slažem. Koje je onda drugo rješenje? Transparentnost. Ako vi i ja plaćamo poreze, ja sam na primjer sasvim OK s time da se iz mog poreza pokrivaju nekakvi izdaci: mirovine starijim osobama, zdravstvena zaštita, obrazovanje mladima - bez ikakvih problema. Nemam problema s time. Tražim onda samo da se transparentno i jasno vidi koji udio ide na to, a koji dio se zapravo troši administrativno i operativno, rekao je Mačkić.
- Ta podjela na radnike u javnom i privatnom sektoru... Ja sam radio u privatnom sektoru, ali ne u realnom. Ja sam radio u financijskom sektoru. To je ako gledamo princip vlasništva - javno i privatno. Uvijek se zaboravlja jedna stvar. I radnici u javnom sektoru stvaraju dodanu vrijednost. Javni sektor stvara temelj na kojem se onda privatne aktivnosti odvijaju. Od policije, od sudstva pa onda do obrazovanja i zdravstvene zaštite. Nekako se to pogubilo. I treća, najvažnija stvar. Socijalna država je model države. Ako promatramo na nekom kontinuumu, imamo s jedne strane državu javnih dobara kao minimalnu državu, a s druge strane imate razvojnu državu i socijalističku državu. Socijalna država se nalazi negdje između svega toga. Država javnih dobara, država makroekonomske stabilnosti i socijalna država. Socijalna država je država koja se brine za sve nas, pojasnio je Mačkić.
Predsjednik Milanović u svom se inauguracijskom govoru dotaknuo i radnica na blagajni.
- To je zapravo zanimljivo, radnice na blagajni. Zato što većina zaposlenika u tom sektoru su upravo žene i mi imamo tu specifičnu ulogu žena u našem društvu i posao, odnosno radno vrijeme ne završava u 4. Traje puno duže i smatram da bi u tom slučaju trebalo regulirati rad nedjeljom pogotovo imajući to na umu. Ako postoji potreba, taj rad se može iznimno dozvoliti, ali ga se pritom treba i platiti sukladno tome, ali u načelu smatram da bi taj rad nedjeljom trebalo izbjegavati, kazao je Mačkić.
Ističe kako se to može regulirati na nekoliko načina. - Apsolutna zabrana je jedan od njih, istaknuo je.
Upitan bi li on bio za takvo rješenje, Mačkić je rekao: - Mislim da bi trebalo s druge strane pogledati strukturu našeg gospodarstva, trenutno kakvo ono jest i dozvoliti nekoliko mogućnosti. Ako promatramo to samo iz sektora trgovine i njihovih prihoda, ništa se tu strašno neće dogoditi. Ljudi će samo to prebaciti na subotu na primjer. Nije problem u tome, ali pravo pitanje je sljedeće: ako smo mi, a trenutno jesmo, ekonomija koja je dominantno ovisna o prihodima od turizma, najvećim dijelom oni nam spašavaju i proračunski saldo, trebalo bi vidjeti je li moguće ostaviti nekakvu mogućnost da u određenom vremenskom periodu neke trgovine i rade. Ali pritom jasno obvezati poslodavca da se taj rad sukladno tome adekvatno i nagradi.
Istaknuo je kako po njemu ne bi bilo sporno u nekim periodima u godini reći da se nedjeljom zapravo ne radi.
