Prof.dr.sc. Hrvoje Smodlaka na YouTube je objavio svoje predavanje "Obnova i budućnost marjanske šume – pozitivni primjeri obnove mediteranskih šuma". Svoje gotovo 87-minutno predavanje potkrijepio je zanimljivim fotografijama i prikazima.
U nastavku pročitajte najvažnije dijelove predavanja, a cijelo predavanje možete pogledati ovdje:
Situacija na Marjanu je, nažalost, kulminirala iz lošeg u lošije te danas imamo ne samo devastiranu borovu šumu već i devastiranu podstojnu etažu te šume koja je bila u fazi progresivne sukcesije u šumu crnike i crnog jasena. Nestručna sječa i povlačenje cijelih krošnji alepskih borova po tlu dovela je do uništenja autohtone šume (crnog jasena i crnike, te prateće grmolike vegetacije), eroziju tla itd.! Upravo je ta autohtona šuma stanište ptica pjevica, ježeva, kuna, vjeverica, te se ovo može nazvati ekocidom! Uništeni su hektari i hektari staništa ptica pjevica (sada kada se gnijezde) i drugih životinja, napominjem da je ovo zaštićena šuma. Sjekli su stihijski i zdrava i bolesna stabla, ironično, ali sada su shvatili da nisu posjekli puno bolesnih stabla. Ovakvi diletantizam je neopisiv, a ponašaju se kao ortačka skupina!
Po onome što sam vidio prije deset dana, uništene su tisuće crnih jasenova i crnika, a grmolike vegetacije još i više (upravo sam se vratio u SAD). Sustavno je sječena i autohtona vegetacija i odvožena skupa s borovima da bi Matima Project od nje isto tako zaradila. Sječena su ne samo mlada crnikova stabla, već i velika i naravno nisu bila doznačena jer ih Hrvatske šume nisu doznačavale.
Zadnjih 10-15 godina se jasno vidjelo da se polako iz sloja grmlja izdižu crnike da uspostave nadstojnu etažu šume, 90% crnika je bilo iz sjemena, ne iz panja, i to je bio školski primjer prirodne sukcesije. Sada se to vratilo nazad na početnu poziciju na puno lokacija. Ne radi se o nikakvoj makiji, već o mladoj crnikovoj šumi koja je uništena. Trebalo se njegovati marjansku šumu kao onu u "Solinama" u Biogradu na Moru i danas bi imali suvislu crnikovu šumu. Ta šuma u Biogradu na Moru je posađena istovremeno s marjanskom i danas je crnikova, a Marjan će ovoga ljeta biti garig s obzirom na obešumljavanje i eroziju koja se vidi u šumi i iz aviona. Nažalost, sada je naglo otvoren sklop šume (nestale su krošnje) i mlade crnike koje su preživjele balvane će se sada početi sušiti poglavito ako bude sušno ljeto. Sušne 2017. godine 80 posto crnikova jednogodišnjeg i dvogodišnjeg podmlatka se osušio. Prof. Ruščić priča bedastoće, dobar dio autohtone šume je uništen oranjem deblima, a drugi će se sada početi sušiti zbog naglog otvaranja nadstojne etaže šume, te će dovesti do još veće štete i sušenja autohtone vegetacije.
Mediteranski potkornjak se proširio (zapravo je sveprisutan, ubikvitaran) po, manje-više, svim otocima, od šibenskog arhipelaga do Mljeta, sada ga ima i na Kozjaku, na izvoru Jadra te na drugim lokacijama uz obalu. Na Telašćici je uništeno pola samonikle borove šume, tamo nitko naravno ne sanira šumu, niti priča o tome.
Skoro 70 posto alepskih borova na Marjanu ima osute krošnje, nedostaju im jednogodišnje, dvogodišnje i trogodišnje iglice, trećina naizgled "zdravih" stabala ima oštećenu koru nakon obaranja obližnjih stabala. Potkornjak se je već davno izletio i napada nova stabla. Prosjeci za žicare u šumi su vertikalni na padinu, erozija je već odnijela tlo koje se tu taložilo 100 godina, krošnje preostalih borova su usamljene i više ne mogu odoljeti buri.
Kako će šumarska struka odgovoriti na ovaj izazov s obzirom na to da je površina već sada prevelika za agresivnu sanaciju poput ove na Marjanu? Vjerojatno nitko ne zna odgovor na ovo pitanje i zato vlada muk od strane šumarske struke!