Više od tisuću osmaša i osmašica, točnije njih 1.250, upisalo je ovog ljeta srednju školu za medicinsku sestru, odnosno medicinskog tehničara negdje u Hrvatskoj. Pet godina školovat će se u nekoj od 26 srednjih škola koje izvode taj program, primjerice u Bjelovaru, Varaždinu, Koprivnici, Pregradi, Zagrebu, Puli, Zadru, Dubrovniku ili Šibeniku. Upravo u Šibeniku upisano je 26 medicinskih sestara i tehničara, no čini se da to baš i nije dovoljno za županiju od 96.000 stanovnika i dvije bolnice, jednom u Šibeniku i drugom u Kninu, uz niz drugih zdravstvenih ustanova, piše Srednja.hr
Zato je sve glasnija ideja o povratku medicinske škole u Knin. Ona je tamo postojala prije rata, istaknula je pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo – glavne sestre Opće i veteranske bolnice ‘Hrvatski ponos’ Knin Marija Anić Matić krajem srpnja na susretu djelatnika zdravstvenih ustanova, te apeliraju da se vrati.
– Najbliža škola je udaljena 60 kilometara, u Šibeniku, pa učenici kreću na nastavu iz Knina ujutro u pet sati, a vraćaju se u deset navečer. To je iscrpljujuće za djecu. Priželjkujem da ćemo dogodine, kada se sastanemo, moći pričati o pozitivnom ishodu, pojasnila je Anić Matić.
Novinar Srednje.hr razgovaro je i ravnateljicom kninske bolnice. Kaže da su sa Šibensko-kninskom županijom, koja je osnivač srednjih škola, u intenzivnim razgovorima oko osnivanja medicinske škole u Kninu posljednje dvije godine.
– Medicinskih sestara i tehničara uvijek nedostaje, a trenutno se ukazuje potreba za zapošljavanjem deset medicinskih sestara i tehničara te se ukazuje potrebnim svake godine primati novi kadar za rad. Kroz narednih pet godina čeka nas izazovno vrijeme, s obzirom da će 19 medicinskih sestara ispuniti uvjete za starosnu mirovinu, pojašnjava nam ravnateljica Tatijana Šipalo Lilić, a podaci s nacionalne razine govore kako Hrvatska broji 42 tisuće medicinskih sestara, no analiza Ministarstva zdravstva pokazala je da ih nedostaje još četiri tisuće samo u bolničkom sustavu.
Ravnateljica navodi da su medicinske sestre i tehničari postali deficitaran kadar prije pet godine. Do tada su, poentira, srednje medicinske škole bile dostatne za edukaciju potrebnog kadra. To se promijenilo sve većim odljevom medicinskih sestara i tehničara, objašnjava ravnateljica, što zbog odlaska u mirovine, što zbog odlaska u druge zemlje Europske unije i šire.
– Tako da smo se počeli suočavati s povećanom potrebom za njima. Početkom 2021. godine uvidjeli smo potrebu za osnivanjem srednje medicinske škole u Kninu jer Medicinska škola u Šibeniku ne zadovoljava potrebe županije za medicinskim sestrama i tehničarima. U Šibensko-kninskoj županiji djeluju dvije Opće bolnice, Zavod za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, Dom zdravlja Šibensko-kninske županije, tri velika Doma umirovljenika i dosta malih Obiteljskih domova, kao i privatne poliklinike i ambulante, navodi Šipalo Lilić.
Da postoji manjak medicinskih sestara te da se s Medicinskom školu u Šibeniku intenzivno radi na tome da upisne kvote prate stanje na tržištu, potvrđuje nam Ante Čupić, pročelnik Upravnog zavoda za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i civilne stradalnike iz Domovinskog rata Šibensko-kninske županije.
– Upravo idući tjedan imamo zakazanu sjednicu županijskog Savjeta za zdravlje, na kojem će se raspravljati upravo o potrebi povećanja odjeljenja, odnosno broja upisanih učenika srednjih škola medicinskog usmjerenja. Konkretno, ne mogu Vam trenutno dati odgovor o osnivanju medicinske škole u Kninu niti o tehničkim aspektima istog, jer ga ni mi još nemamo, no prikupljamo potrebe zdravstvenih ustanova na području Šibensko-kninske županije, radimo projekcije te ćemo sukladno tomu, u dogovoru sa strukom, postupati u narednom razdoblju, otkriva Čupić uz najavu kako će ove godine prvi put uvesti stipendiranje učenika usmjerenja medicinska sestra opće njege, odnosno medicinski tehničar opće njege.
Ravnateljica kninske bolnice veli da Knin ima prostor i prosvjetni kadar gdje bi se mogao upisati barem jedan razred za djecu koja žele upisati taj izmjer iz Knina i okolice. Ukazuje i na primjer Sinja gdje je u 2020. godini otvoren smjer medicinskih sestara pa tamošnji učenici više ne trebaju putovati u Split.
– Mislim da je to vrlo izvedljivo, bar za dio obrazovanja koje se može implementirati u već postojeće srednje škole koje su u Kninu. To se pogotovo odnosi na predmete općeg obrazovanja. Što se tiče stručnih predmeta mogućnosti isto postoje. Naravno da bi se u te aktivnosti možda uključili i naši djelatnici koji imaju adekvatnu edukaciju da bi mogli biti predavači. Isto tako bolnica, ali i druge zdravstvene ustanove sigurno bi nudile mogućnost stručne prakse u onim djelatnostima koje imaju, napominje Šipalo Lilić.
One djelatnosti koje nemaju, nastavlja, organizirale bi se u Općoj bolnici Šibenik. Time bi se, kaže, značajno smanjilo putovanje djece koja moraju za srednju školu medicinskog smjera putovati svih pet godina u Šibenik. Zbog toga ih sigurno značajan broj ni ne upisuje, poentira. Na to ukazuju i službeni podatci Ministarstva obrazovanja. Od 26 upisanih medicinskih sestara i tehničara u Šibeniku ovog ljeta, tek njih dvoje dolazi iz Knina. Inače, Knin broji dvije srednje škole, Srednju školu Lovre Montija i Srednju strukovnu školu Kralja Zvonimira. Prva izučava za ekonomiste, agrotehničare, pomoćne cvjećare te opću i jezičnu gimnaziju, a druga nudi smjerove poput strojarskog računalnog tehničara, automehaničara, tehničara za elektroniku, elektroinstalatera, kuhara, konobara, frizera.
– Na ovakav način uz dodatnu stimulaciju stipendiranja po posebnim uvjetima kao neophodnog kadra, sigurno da bi se uz zapošljavanje po završetku obrazovanja u zdravstvenim ustanovama otvorila mogućnost da se više djece usmjeri u ovo zanimanje. Time otvaramo svima nama bolje mogućnosti, zdravstvenim ustanovama lakšu dostupnost kadra, a djeci mogućnost lakše odluke za usmjerenje ka ovom zanimanju, rekla je za Srednju.hr Šipalo Lilić.
