Ako bacite pogled na prosječne ocjene učenika na svim provedenim državnim maturama do sada, ta ocjena je svake godine bila - trojka, navodi Dnevnik.hr.
No, što se krije iza te ocjene? Iskustva u ovih posljednjih 10 godina kažu da se na ispitima iz hrvatskoga i engleskoga češće biraju više razine. No, kada je u pitanju matematika, tu većina ipak bira nižu razinu. Treba naglastiti da to uvelike ovisi i o tome što fakulteti traže - višu ili nižu razinu.
Da bi se prošao test iz matematike, potrebno je riješiti 25% ispita. Ipak, prošle godine nedovoljan iz matematike je dobilo gotovo 21% gimnazijalaca i učenika strukovnih škola na višoj, isto toliko i na nižoj razini.
Što bi se dogodio da je taj prag umjesto 25% bio, recimo, 30%? U tom slučaju prošle godine na višoj razini ispit ne bi prošlo 33% pristupnika, a na osnovnoj čak 35%. Zašto je to tako i što se ne radi dobro, svakako je nešto što bi se trebalo ispitati i čime bi se trebalo pozabaviti.
Ove godine, za prolazak ispita iz hrvatskoga jezika, ne mora se prijeći minimalni prag i za esej jer je ukinut.
I podaci o eseju nam isto nešto govore. Naime, prošle je godine na višoj razini esej palo 2% gimnazijalaca, a čak 18% učenika strukovnih škola. Za nižu razinu slično - palo je 8% gimnazijalaca i 34% učenika strukovnih škola. Sličan omjer snaga je bio i godinu prije. Posebno zabrinjava podatak da je među 4357 onih koji su pali bilo čak 2234 onih koji su predali prazan list papira. Više od dvije tisuće ih je bilo i godinu prije. Dakle, nisu ni pokušali napisati esej.
I PISA testovi nam kažu da je čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost kod naših učenika ispod prosjeka. Primjera radi, na ljestvici matematičke pismenosti osnovnu razinu nije dosegnuo svaki treći hrvatski učenik. Inače, godišnja članarina koju izdvajamo OECD-u za PISA testove je 350.000 kuna, da bi oni na kraju završili u ladici. Odnosno, te podatke očito ne koristimo kako bi se stvari poboljšale. Tome svjedoči i podatak da u razdoblju od 12 godina, otkako se kod nas provode PISA testovi, nismo napredovali. Dapače, uočeno je da su nam djeca sve lošija kada je u pitanju prirodoslovna pismenost.
Do mature nema ozbiljnog, sveobuhvatnog vanjskog vrednovanja kako bi se i ranije vidjelo što se radi dobro, a što ne. Mnogi zato zazivaju i konačno uvođenje nacionalnih testova.
