Danas se, na inicijativu Ujedinjenih naroda, obilježava Svjetski dan socijalne pravde. U društvu u kojem vlada socijalna pravda, svi građani imaju jednake mogućnosti u obrazovanju, zapošljavanju, liječenju te u svim drugim područjima života. Stoga zajednički cilj treba biti poticanje svjesnosti o važnosti socijalne pravde te poduzimanje mjera za izgradnju boljeg i pravednijeg društva.
U Hrvatskoj skoro trećina stanovnika živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, a
svaka deseta osoba u kućanstvu koje nema adekvatno grijanje. Gotovo 200 tisuća osoba je
nezaposleno, dok više od 180 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 1000 kuna. Brojnim građanima nisu dostupne javne usluge, poput pravovremene zdravstvene zaštite, obrazovanja ili javnog prijevoza, a svaka peta osoba smatra da je bila diskriminirana barem jednom u posljednjih pet godina.
Tim povodom doc. dr. sc. Joško Markić, vijećnik SDP-a u Gradskom vijeću Grada Splita
istaknuo je kako Split treba čim prije donijeti Strategiju socijalne skrbi o kojoj će postojati šire društveno suglasje.
- Grad Split treba biti prepoznat kao grad koji skrbi o svojim socijalno ugroženim sugrađanima. U našem gradu više od 1.300 ljudi živi od zajamčene socijalne pomoći, a skoro 33.000 ljudi u našoj županiji je nezaposleno. Obveza svih je da im pomognemo što je više moguće. Grad mora, u sklopu svojih mogućnosti, subvencionirati troškove života obiteljima koje žive u riziku od siromaštva. Potrebna nam je također i bolja stambena politika u gradu. Posebnu pažnju društva zaslužuju umirovljenici i starije osobe. Prosječna hrvatska mirovina je samo 38,5% u odnosu na prosječnu plaću što je svrstava na začelje u EU. Stoga se nadam se da će Split ubrzo umirovljenicima s mirovinom manjom od 2000 kn vratiti mjesečni dodatak od 100 kn - rekao je vijećnik Markić.
Povodom današnjeg dana, pučka pravobraniteljica Lora Vidović je istaknula kako smo u Hrvatskoj često svjedoci tek „vatrogasnih mjera“ te kako Hrvatska i dalje nema strategije o socijalnom stanovanju ili beskućništvu, kao ni rješenja za smanjenje lista čekanja na zdravstvene usluge, suzbijanje energetskog siromaštva ili, primjerice, održivi rad socijalnih samoposluga. Na te probleme se redovito upozorava u godišnjim izvješćima o stanju ljudskih prava, ali nažalost ključne promjene izostaju. Socijalna pravda i solidarnost se očituju u stalnoj skrbi za najugroženije te očekujem od svih odgovornih u našem gradu da snažnije rade na polju postizanja veće društvene pravednosti – zaključio je dr. Markić.
