Iako se premijer Andrej Plenković prošlog tjedna potrudio najnovije izvješće Europske komisije za Hrvatsku u javnosti prikazati pozitivnim, ovaj radni dokument objavljen u povodu zimskog paketa Europskog semestra sadrži cijeli niz poraznih i zabrinjavajućih zapažanja. Upućene kritike izravan su pokazatelj tromosti i nesposobnosti njegove Vlade da se sustavno uhvati ukoštac s gospodarskim i socijalnim problemima koji koče napredak Hrvatske.
Prema riječima predsjednice stranke Pametno Marijane Puljak, negativne kritike Europska komisija usmjerila je, među ostalim, prema javnoj upravi, čija je učinkovitost ispodprosječna u odnosu na EU. „Jedna od najslabijih točaka javne uprave je na razini malih općina, nadležnih za pružanje javnih usluga koje one ne mogu ispuniti. Previše ih je, a nemaju odgovarajuće resurse. To je samo još jedan pokazatelj da je Hrvatskoj neophodna reforma javne uprave i lokalne samouprave, no ona vladajućoj garnituri očito nije u interesu. Ovakav ustroj Hrvatske upravo kroz velik broj županija, gradova i općina omogućava aktualnoj vlasti i lojalnim pojedincima da se ponašaju kao lokalni šerifi“, istaknula je Puljak.
Njezinoj tvrdnji u prilog idu i pokazatelji iz izvješća koji se odnose na segment korupcije. Naime, EK smatra da Hrvatska treba uložiti dodatne napore za rješavanje problema korupcije, kao i sukoba interesa, dok se u ocjeni napretka u provedbi strukturnih reformi ističe, među ostalim, da čak 74 posto poduzeća na lokalnoj razini vjeruje da je korupcija raširena u javnoj nabavi kojom upravljaju tijela regionalne ili lokane samouprave.
„Kada je riječ o pravosuđu, Hrvatska i dalje prednjači u broju neriješenih predmeta i trajanju sudskih postupaka. Posebno je indikativno da EK smatra kako su mehanizmi kontrole slabi, i to baš na razini lokalne samouprave. Nije li to još jedan dokaz da je trenutni teritorijalni i administrativni ustroj Hrvatske potpuno neisplativ i neodrživ?“, upitala je predsjednica stranke Pametno, podsjećajući da Hrvatska ima više od tisuću političkih čelnika i njihovih zamjenika na lokalnoj i područnoj razini.
„Ako tome pridodamo i ostale koji primaju prihode od političkog mandata, dolazimo do oko 11 tisuća ljudi koji se plaćaju iz lokalnih proračuna, a taj broj moguće je smanjiti na četvrtinu. Hrvatsku s 20 županija i Zagrebom treba svesti na pet regija, a 556 gradova i općina na 123 urbana centra, što bi znatno pripomoglo ne samo ogromnim financijskim uštedama, već i eliminiranju svih navedenih problema koji proizlaze iz trenutnog ustroja“, poručila je Puljak.
Kako je istaknula, unatoč pohvalama za napredak u provedbi strukturnih reformi i uklanjanje makroekonomskih neravnoteža, ne treba prešutjeti ni zanemariti opaske koje se odnose na nisku stopu zaposlenosti, rizik od siromaštva i dugove u zdravstvu. „Koliko je napredak Hrvatske upitan možda najviše pokazuje podatak da je Hrvatska u proteklih šest godina za 57 posto preporučenih preporuka ostvarila određeni napredak, no za preostalih 43 posto ostvaren je ili ograničeni napredak ili nije ostvaren uopće“, kazala je predsjednica stranke Pametno.
Prema njezinom mišljenju, iz izvješća EK zabrinjava i podatak da su nepodmirene obveze u zdravstvu za robu i usluge narasle za više od 15 posto, unatoč značajnom povećanju prihoda od doprinosa. „Nemoguće je ne primijetiti i dio izvješća koji se odnosi na obrazovni sustav. Ministarstvo znanosti i obrazovanja prošlog tjedna službeno se pohvalilo da je EK prepoznala napredak u sustavu i 'istaknula da je kurikularna reforma uvedena u sve škole', no već je letimičnim uvidom u izvješće jasno da to nije u potpunosti točno. Izričito se navodi da se reforma u škole uvodi postupno i da će biti realizirana do 2022. godine pa je nejasno zbog čega ministarstvo ima potrebu uljepšavati napisano i pogrešno informirati javnost“, zaključila je Puljak.
