Povjesničar umjetnosti i muzejski savjetnik Goran Borčić, naš sugovornik u serijalu Kako su nastali splitski kvartovi, veliki je poznavatelj oružja, plakata, medalja, značaka, pečatnjaka, fotografija, razglednica i još puno toga. Registrirao je šest svojih zbirki kao kulturno dobro Republike Hrvatske, te je autor stalnog postava nekoliko zbirki oružja.
Bio je autor brojnih izložbi fotografija na temu Splita, a za svoje je sugrađane posebno važan jer je predstavio katalog u tri dijela koji prikazuje Split kroz fotografije. Prvi tom knjiga je Povijest pisana svjetlom: Split od Prisce do Adriane, dok se u sljedeća dva toma knjiga koncentrirao na znanstveno-istraživačke tekstove. Grad Split danas ima 27 gradskih kotareva i ovoga puta obrađujemo Škrape - Lokve.
Već 1180. godine spominje se oblik Cir(g)na filius Chrappe na mjestu gdje se danas nalazi ta gradska četvrt. Na tom području otkriveno je antičko groblje, staklene vaze, novac i razni kameni ulomci što ukazuje na postojanje neke antičke građevine na tome mjestu. Neposredno sjeverno do Škrapa, a južno od Plokita, nalazi se predio Lokve na čijem predjelu je nekada bila crkva sv. Ivana od Lokva, a vjerojatno je, navodi Borčić, spaljena u nasrtajima Osmanlija na splitska predgrađa.
Jedan od prvih kamenih natpisa na hrvatskom jeziku u Splitu
Spominju se još 1260. godine kao deminutivni oblik ad Laculas (sa značenjem lokva ili blatište). Ponekad u 18. stoljeću taj se predio naziva jednostavno po položaju crkve sotto S. Madalena (pod sv. Mandu). Crkva sv. Marije Magdalene, poznatija kao sv. Mande današnji je izgled dobila u 17. stoljeću što je zapisano na njezinom nadvratniku. Zapisani stihovi su važni jer su jedan od prvih kamenih natpisa na hrvatskom jeziku u Splitu.
Izgrađeno je pet jednokatnih zgrada sa ukupno 44 stana, koji su useljeni u siječnju 1930. godine, a ulica u kojoj su izgrađeni dobila je naziv Radnička ulica, koji nosi i danas.
Zgrade su korištene sve do 1979., kada su srušene radi izgradnje stambenog kompleksa između Dubrovačke ulice i konkatedrale sv. Petra.
"Prva Armandina realizacija bila je kolonija malenih stanova koje je Općina izgradila za siromašne radničke obitelji na predjelu Gripe. Stanovi su (ukupno 44) bili organizirani u pet jednokatnica, na bazi modernih principa tehnike i higijene, tako da svaki stanar, pored kućnog komfora ima još i komadić vrta koji je spojen s njegovim stanom.
Zgrade skromnog standarda izrađene 1928. godine na tada dalekom rubu grada korištene su sve do 1979., kada su srušene radi izgradnje stambenog kompleksa između Dubrovačke ulice i konkatedrale sv. Petra.
Na tome mjestu u 10. stoljeću je bila podignuta ranosrednjovjekovna crkvica koja se prvi put spominje još 1301. godine, a 1495. godine se spominje kao nadarje nižeg katedralnog klera koje je kasnije pripadalo kaptolskom. Na području od Škrapa do Blatina do 1950. godine postojale su tek rijetke individualne stambene zgrade i poljske kućice, a tu su bili otvoreni i nekadašnji tupinolomi.
U prvom planu je križanje Šetališta 1. Maja (danas Šetalište Bačvice) i Ulice prvoboraca (danas Ulica kralja Zvonimira). Ulica oslobođenja (današnja Ulica slobode) još nije probijena, a na tom mjestu se vidi skladište građevinskog materijala poduzeća "Jela".
Dolje desno je još nedovršeni nastavak Ulice Rade Končara koji će kasnije postati današnja Pojišanska ulica.
Gore lijevo vide se ostaci kamenoloma na Gripama i Blatinama.
Prva novija javna zgrada je bila Veterinarski institut izgrađen 1951. godine uz samu cestu prema Omišu. arhiđakonu, pa ponovno katedralnom nižem kleru.
Automobilske utrke
- Od Gripa na predjelu Vrzova doca prema mikrorajonu nekadašnje Dvadesete dalmatinske divizije u listopadu 1962. godine nazire se nova Ulica Veselina Masleše (danas Matice hrvatske) duga 400 metara, a široka 22 metra. Ta nova gradska četvrt će zauzimati 21 hektar i biti predviđena za 5000 stanovnika. Tu će se izgraditi 1122 komforna stana, škola, pošta, zdravstveni centar, društveni objekt, te sportska i dječja igrališta.
Novo stambeno naselje Sv. Manda na Škrapama počelo se graditi početkom 1968. godine, a izgrađeno je ukupno 378 od ukupno 998 stanova. Kod Splićana srednje generacije u sjećanju su automobilske utrke koje su održane krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u predjelu Škrape - Bol - Plokite i Sućidar. Staza je zauzimala prostor više ulica, prolazila je Ulicom braće Santini, na Paićevu i nekadašnju Ulicu proleterskih brigada da bi zakrenula Maslešinom i Kranjčevićevom na kraju se spojivši na tadašnju Avnojevu ulicu.
- Tridesetak tisuća Splićana 23. travnja 1972. godine uživalo je u trkama IV. utrke za Nagradu grada Splita. Od ukupno 147 prijavljenih vozača natjecalo se njih 79. Staza je zauzimala prostor više ulica. Zlatni grb je pripao Zagrepčaninu Dragi Regvartu koji je u Alfi Romeo vozio prosječnom brzinom od 80 kilometara na sat. Popularni Riječanin Đani Šverko u Abartu od 1000 ks od starta je ostao na čelu utrke.