Projekt revitalizacije kulturno povijesne baštine zaseoka Kotišina kod Makarske uključuje obnovu zaseoka Kotišina i izgradnu multimedijalnog centra u povijesnoj utvrdi Veliki kaštel.
Zaseok Kotišina je dio grada Makarske, nalazi se podno Biokova i poznat je po svom botaničkom vrtu sa samoniklim biljem. Čitav ovaj lokalitet obiluje i bogatom kulturno povijesnom baštinom. Tu se nalazi najstariji spomenik na širem području Makarskog primorja, a radi se o crkvici svetog Martina i jako atraktivnoj utvrdi koja se zove Veliki kaštel.
VEZANA VIJEST:
Upravo smo ovaj čaroban lokalitet posjetili tijekom četvrtka. Tamo smo zatekli povjesničara umjetnosti i arheologa Marinka Tomasovića, inače ravnatelja Gradskog muzeja Makarska. On je sa svojim timom obavljao arheološka istraživanja u pećini unutar utvrde.
Poznatog smo arheologa upitali po čemu je Veliki kaštel značajan...
- Veliki Kaštel je značajan u prvom redu zbog svoje vizualne prepoznatljivosti, jedne velike utvrde vidljive izvana, čak i s morskog prostora. Dominantna je na ovom prostoru i izvrsno je sačuvana u smislu svoje prepoznatljivosti i površine zidova. Jako je trošna i sve joj više prijeti potpuno urušavanje. Na pojedinim mjestima zid je već izgrižen skroz, a predstojeća obnova i konzervacija spasit će tvrđavu od zuba propadanja.
Na ovom prekrasnom lokalitetu obavljate iskapanja. O čemu se radi?
- Vršimo arheološka istraživanja pećina koja se nalazi u donjoj etaži Kaštela. Pećina je dužine 10 i širine prosječno 5 metara. Pećina se koristila kao nastamba u vrijeme prapovijesti. Dosadašnja istraživanja potvrdila su da možemo govoriti o brončanom dobu. Našlo se dosta ulomaka brončanodobne keramike i drugih nalaza iz ranonovovjekovnog razdoblja, tzv. venecijanskog sloja koji pripada 17. i 18. stoljeću. Pronašli smo novčiće, ukosnice, staklene predmete. Najvjerojatnije će se pronađeni predmeti izložiti u budućoj uređenoj utvrdi unutar izložbenog muzejskog prostora.
Raduje li Vas činjenica da će utvrda biti spašena, uvjetno rečeno, u posljednji trenutak?
- Svakako. Osim toga, bila je to sjajna prilika za istraživanje pećine za koju se znalo da je prapovijesni lokalitet, ali nismo znali vrijeme početka njenog zasnivanja. To bi bila druga istraživana arheološka pećina na samom prostoru, odnosnu rubu Makarske. A to je za jedan grad solidna istraženost da uz rub postoje dva takva lokaliteta. Prva istražena pećina je Bubnjevača iznad svetišta u Vepricu koja pripada selu Velikom Brdu. Istraživana je tri godine, istraživanja su dovršena 2010. i utvrđen je izraziti kontinuitet naseljavanja od ranog Neolitika, negdje sredinom 6. tisućljeća prije Krista, sve do početka 3. tisućljeća prije Krista. Sada je ovo druga pećina, a tek ćemo utvrditi istraživanjem je li vrijeme zasnivanje ove pećine bio istovremen ili je ova pećina korištena nešto kasnije.
