Boraveći u Makarskoj, nismo mogli ne zamijetiti radove koji se već neko vrijeme odvijaju na poluotoku Svetog Petra. Radi se o arheološkim radovima na nekadašnjoj kasnoantičkoj utvrdi koju je napravio Bizant u obrani protiv istočnih Gota. Međutim, ovaj arheološki lokalitet krije dokaze i ranijeg i kasnijeg obitavanja ljudi na ovom području.
Lokalitet je dobio naziv po crkvici sv. Petra koja je tu podignuta u VI. stoljeću. Obnavljana je bila u Srednjem vijeku i 18. stoljeću. Današnji izgled poprimila je 1993. godine.
Nakon radova uslijedit će konzervacija lokaliteta, a potom i otvaranje makarskog arheološkog parka što će doprinijeti obogaćivanju turističke ponude ovog područja.
O kakvim se radovima točno radi objasnio nam je povjesničar umjetnosti i arheolog Marinko Tomasović, inače ravnatelj Gradskog muzeja Makarska.
- Arhitektura ovog arheološkog lokaliteta, koji uključuje i spomenutu crkvicu, istražuje se posljednjih nekoliko godina. Riječ je o prostrnoj kasnoantičkoj utvrdi rimskog naselja Mukruma koje je poznato prvenstveno njegovoj biskupiji koja je osnovana 533. godine. Mukrum je, inače, srušen od strane istočnih Gota 548. godine. Utvrda koja se istražuje očito je bila u rukama Bizanta, dakle Rimskog carstva. Rimsko - gotski sukobi osobito su bili česti na istočnom dijelu Jadrana. To je od strane cara Justinijana značilo rekativniranje niza dotadašnjih utvrda, jednim dijelom prahistorijskih, ilirskih i njihovo ponovno stavljanje u funkciju. To je za Sv. Petar značilo gradnju utvrde, ne samo u smislu prostorije, već i kasnoantičkog bedema.
Ispod rimskih temelja nalaze se još stariji povijesni nalazi?
- Točno. Imamo ovdje dosta aktivno ilirsko razdoblje iz završih stoljeća prije Krista. Naselje je tu bilo osobito razvijeno u 3., 2. i 1. stoljeću, što dokazuju ulomci fine helenističke keramike koja je tu dospjela trgovinom sa susjednim Hvarom, a vjerojatno i Visom. To će se kod obrade tog materijale moći preciznije utvrditi. To nije bilo naselje u smislu grada. Tu je postojala razvijena naseobinska jezgra. U to helenističko vrijeme, pitanje je što je bilo u prostoru današnje Makarskoj koja je u podnožju, ali je sigurno da je Makarska u podnožju izrasla od Rimskog carstva, negdje od 1. stoljeća. Osobito je svoj vrhunac doživjela u 6. stoljeću kada se osniva biskupija i kada je naselje dovoljno veliko za gradnju utvrde za njegovu obranu.
Što su posljednja arheološka iskapanja otkrila?
- Iskapanja su definitivno dokazala da je tu riječ o otvrdi, što se prije pretpostavljalo i donijala su kronološke korekcije. Prije sam pretpostavljao da je to naselje bilo iz razdoblja oko 1000 godina prije Krista, međutim najstariji slojevi su iz kasnog eneolitika, to je od sredine 3. tisućljeća prije Krista. Tu se još ne može još govoriti o kulturi već o fazi početka doseljavanja Indoeuropljana. To je jedan vremenski sloj, a pronađeni arheološki sloj ne dopušta da se još uvijek govori o kulturi. Kulture su u to doba postojala iznad Makarske, točnije iznad svetišta Vepric, što je od Sv. Petra udaljeno 2 kilometra zračne linije. Pronađena je kutlura mlađeg Kamenog doba iz razdoblja 6 tisuća godina prije Krista.
"Impresso kultura" iz pećine Bubnjavača iznad Veprica kod Makarske datira iz kasnog neolitika tj. mlađeg kamenog doba (6000.-45000. g. pr. Kr). Arheološka istraživanja pećine, kojima sam rukovodio, potvrdila su i "hvarsko-lisičićku kulturu" (4000.-3300. g. pr. Kr.), te cetinsku kulturu ranog brončanog doba (2300.-1800. g. pr.)
Danas najuži dio grada Makarske, a to je poluotok Sv. Petra, naseljen je od oko 3. tisućljeća prije Krista. Njegovi rubni dijelovi naseljeni su prije 6 tisuća godina prije Krista. Današnja Makarska u smislu jezgre i grada postoji od 1. stoljeća jer je dvojbeno je li na prostoru današnjeg grada bila neka ranija naseobinska jezgra.
Koji je cilj iskapanja i aktualnih radova na tadašnjoj rimskoj utvrdi?
- Cilj svih arheoloških istraživanje je utvrditi vremenski, a potom i kulturni sloj - sadržaj svakog lokaliteta. Kod Sv. Petra odgovorilo se na brojna pitanja, a još treba vidjeti opseg te utvrde čija se istočna strana još nije posve definirala. Nakon završenih arheoloških istraživanja slijedi konzervacija lokaliteta i izrada arheološkog parka.
Kada će Makarska dočekati svoj arheološki park?
- Uskoro, idućih godina. S konzervacijom počinjemo već 2019. godine. Do tada će se, nadam se, neka arheološka pitanja riješiti.
Koliko će ovo unaprijediti povijesni i kulturni turizam Makarske?
- Dobrih dijelom hoće, osobito što je ovaj lokalitet iznimno atraktivan jer se nalazi gotovo iznad morske linije. More je odmah ispod njega, negdje visine oko 30 metara. S njega se pruža iznimno lijep pogled na sve strane, osobito na zapad prema Splitskim vratima. To je, smatram, na cijeloj istočnojadranskoj obali, u tom pogledu smještaja lokaliteta, prezentiranja njegovih ostataka, prirode, prirodnih ljepota, pogleda i vizura zasigurno najatrakrivniji lokalitet u tom turističkom pogledu.
Tko stoji iza radova?
- Grad Makarska, a i od Ministarstva kulture dobivam sredstva, iako povremeno, ne svake godine. Za ovu 2017. sam ih dobio. Svake godine dobivam od Grada, nešto od TZ, nešto od prihoda muzeja. Dakle, lokalitet istražuje Gradski muzej Makarska, od 2011. (nije se kopalo 2013.), a ja sam njihov voditelj.
Jesu li pronađeni zanimljivi alati, oružja, je li bilo grobova?
- Svi grobovi koji su do sada istraženi pripadaju srednjem vijeku jer su rimske nekropole bile uz rubove današnjeg grada. Moguća obnova utvrde dogodila se u 10. stoljeću, kada se Makarska u smislu Konstantina Profirogeneta spominje. Međutim, u prostoru nakon toga i do dolaska Augustinaca, redovnika u 15. stoljeću, tu je očito postojalo srednjovjekovno groblje. Tu možemo govoriti o starohrvatskom groblju, iako pojovno starohrvatsko označava razdoblje od početka 9. do 12. stoljeća u smislu hrvatske samostalnosti, odnosno razdoblje hrvatskih kraljeva. Kod ove datacije ćemo vidjeti što će pokazati nalazi. Međutim, grobovi nisu rimski i nekropola se formira u vremenu kada tu više nije utvrda u funkciji. Ostaci zidina služe kao okvir groblja.
S vremenom su se zatrpali ostaci utvrde. Kakva je očuvanost njenih ostataka s obzirom na sve okolnosti?
- Za sačuvanost u prvom redu nije pogodovalo podizanje velikog venecijanskog obrambenog zida za vrijeme venecijansko-osmanskih ratova u 17. stoljeću. Tada su Venecijanci u potpunosti srušili Makarsku koja je bila u osmanskim rukama na početku Kandijskih ratova. Tada je podignut obrambeni zid na poluotoku Sv. Petra. Cilj je bio isti kao u kasnoj antici, obrambene svrhe i refugiji, dakle mjesto za biijeg stanovništvo grada u podnožju. Svrha utvrde nije bila samo vojska, nego mjesto za civile koje će biti branjeno. Onda se za tu utvrdu, čiji su zidovi do danas sačuvani u potpunosti, koristio materijal rimske utvrde. Zbog toga ona nije očuvana u nekoj visini. Najvećim dijelom u visini te stope kasnoantičke arhitekture, a druga negativna okolnost je da je tu bila borova šuma koja drobi materijal i izrazito destruktivno djeluje na sačuvanost tih ostataka jer korijen razara sve.
Tu već ima nešto obnovljenih zidova i sada će im se pridružiti i novi?
- Točno. Novi će biti samo spoj. Radi se istoj gradnji koja do sada nije bila istražena.
Hoće li igdje doći do izgradnje kakve replike objekta?
- Konzervacije, prepotstavljam, neće zahvatiti neku veću visinu od ove kasnoantičke cisterne i od južnog poteza zida koji je konzerviran 1993. godine, ali će se pojaviti drugi edukativni sadržaji. Sav vrijedan materijal s ovog lokaliteta bit će izložen u Gradsko muzeju Makarska koji i vodi ova istraživanja.
