Tereza Kesovija sinoć je održala svoj oproštajni koncert u Splitu, a od jučer popodne zli ljudi na Facebooku legendarnu pjevačicu gađaju ružnim riječima zbog njezinih privatnih stavova o Titu. Iako je Tereza posljednjih 60 godina najveća hrvatska pjevačica i jedna od najsjajnijih zvijezda ovih područja, izgleda da stavovi izrečeni u emisiji Nedjeljom u 2 nekima dovoljni da zaborave na sve ono što je hrvatskoj i svjetskoj glazbi u proteklih šest desetljeća pružila Tereza.
Tereza Kesovija još je na počecima svoje karijere postala veća od prostora u kojemu je počela pjevati. Tereza je karijeru počela u Jugoslaviji koja je vrlo brzo postala premalena za njezin dar. 1965. godine se seli u Francusku i tada počinje čarolija.
Za godinu dana je postala zvijezda u Francuskoj
Terezin uspon na međunarodnu scenu započeo je sredinom 1960-ih, kada se 1965. preselila u Francusku i to bez znanja francskog jezika. Prvi mjeseci bili su, kako je sama kasnije priznala, iznimno teški. Nastupala je u pariškim kabareima gdje je gradila svoje ime u zahtjevnim uvjetima.
"Šest teških mjeseci, ostajala sam u dimu do ranog jutra. Čekajući svoje nastupe nisam znala šta da radim. Sjedila sam sasvim sama i pušila cigaretu za cigaretom", opisala je to razdoblje. No upravo iz tog početnog lutanja i borbe izrasla je ozbiljna karijera. Naime, već krajem desetljeća snima poznatu “La chanson de Lara” iz filma Doktor Živago, a tijekom godina surađuje s velikim imenima poput Sergea Lame, Gilberta Bécauda i Tine Rossija.
Sedamdesetih postaje međunarodno prepoznata zvijezda koja nastupa diljem svijeta, dok kasnije osvaja i prestižnu parišku Olympiju, potvrđujući da je iz kabaretskih početaka izrasla u jednu od rijetkih regionalnih pjevačica s trajnom i vjernom publikom na francuskoj sceni.
Kako je Tereza pjevala za Monaco
Iako ovih dana svi pričaju o tome kako je Tito obožavao Terezu i ona voljela njega, mnogi ne znaju imena svjetskih ikona koje su Terezu Kesoviju obožavale i s njom surađivale. Svakako je najzanimljivija priča o princezi Grace Kelly koja je bila apsolutna ikona Hollywooda prije nego se udala za monegaškog kneza Raniera III.
Mnogi ne znaju da je Tereza prije 60 godina na Eurosong za Monaco išla Tereza. I to odlukom princeze Grace Kelly, najveće ikone tog doba.
Put Tereze Kesovije do Eurosonga 1966. za Kneževinu Monako nije bio rezultat klasičnog izbora, nego odluke s najvišeg mjesta. U godini velikog jubileja Monaka, kneginja Gracija, nekadašnja hollywoodska zvijezda Grace Kelly, osobno je preuzela kontrolu nad izborom predstavnika, predsjedaći žirijem i usmjeravajući odluku. Iako se u početku činilo da Tereza s pjesmom “Bien plus fort” nema velike šanse uz snažnu konkurenciju etabliranih francuskih imena poput Isabelle Aubret i Jeana Paula Carre, situacija se brzo preokrenula.
Princeza je, prema tadašnjim napisima, bila očarana Terezinim glasom i interpretacijom te je zauzela jasan stav da Monako mora imati dostojnog predstavnika – bez kompromisa i “bezveznih izbora”. Nakon što je dala svoju podršku, ostatak žirija postupno se priklonio njezinu mišljenju, pa je odluka praktički bila zaključena. Tako je upravo zahvaljujući utjecaju jedne od najmoćnijih i najpoznatijih žena tog vremena Tereza dobila priliku predstavljati Monako na Eurosongu u Luksemburgu, čime je započelo jedno od najzvučnijih poglavlja njezine međunarodne karijere.
U Hrvatsku se vratila tijekom rata
Početkom 1990-ih, u jeku raspada Jugoslavije i Domovinskog rata, Tereza se odlučila vratiti u Hrvatsku, iako je iza sebe imala stabilnu i uspješnu karijeru u Francuskoj. Kako je kasnije ispričala u emisiji Nedjeljom u dva, odluka nije bila racionalna, nego duboko osobna – vratila se u svoju domovinu jer je osjećala da tamo pripada. Tijekom ratnih godina aktivno je sudjelovala u humanitarnim akcijama, održavajući brojne koncerte u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj za prikupljanje pomoći za obranu Hrvatske, a nastupala je i u Zagrebu, uključujući koncerte sa Sergeom Lamom.
Njezina angažiranost prepoznata je i izvan Hrvatske pa ju je 1999. francuski predsjednik Jacques Chirac odlikovao viteškim zvanjem visokog odlikovanja umjetnosti i kulture, dok je dobila i Zlatnu povelju humanizma.
Poznato je i da je tijekom Domovinskog rata srušena i njezina rodna kuća u Konavlima.
