Rast cijena prehrambenih proizvoda već dobro osjećamo proteklih mjeseci.
Od pojave inflacije osnovne namirnice su poskupjele oko 10 posto, a prema onome što se najavljuje rast će još više zbog enormne cijene energenata te rata u Ukrajini koji je doveo do pucanja lanaca opskrbe.
Valja spomenuti da je i prije rata u toj zemlji kod nas poskupjelo brašna, a trenutna prosječna cijena bijelog kruha od 500 grama u Hrvatskoj oko 9 kuna. Usporedbe radi, u susjednoj Srbiji ova je osnovna namirnica i više nego duplo jeftinija. Tako se na tamošnjim policama štruca može naći po cijeni od 55 dinara, što je oko 3,5 kune. Kilogram kruha, primjerice u Italiji, dosegnuo je gotovo 10 eura.
Kruh ćemo plaćati sve više
Da će kruh u Hrvatskoj poskupjeti, za Agroklub je potvrdila direktorica Žitozajednice, Nada Barišić. No, koliko bi to poskupljenje moglo biti, navela je, teško je prognozirati jer se ne zna što će donijeti nadolazeći period.
"Cijena sirovine nakon izbijanja sukoba u Ukrajini dostigla je rekordne iznose", pojasnila je govoreći o glavnom razlogu za njegovo poskupljenje. Osim toga, napominje, cijenu uvelike određuje i ona energenata koja je u konstantnom porastu.
Kako naglašava, velika potražnja za žitaricama i uljaricama zbog stanja u Ukrajini utječe na porast njihovih cijena. Međutim, kaže, što se tiče domaće proizvodnje pšenice ona je dostatna za naše potrebe te da je ukupna proizvodnja i 50 posto veća od potreba.
U Hrvatskoj je prema njezinim riječima pšenice jesenas zasijano na 10 posto površina više u odnosu na prethodnu godinu. "Na ukupno 160 hektara i uz prosječne prinose nakon žetve očekujemo novih milijun tona te žitarice", poručila je.
Panična kupnja znači i veće cijene
Naime, cijene brašna u veleprodaji prelaze 4 kune po kilogramu, a Barišić kaže da se korigiraju gotovo na tjednoj bazi. "Ono na što ne možemo utjecati je velika potražnja, rast cijena na burzama, rast cijena gnojiva, zaštitnih sredstava i energenata", dodala je.
Iako u zemljama u okruženju potrošači panično kupuju suncokretovo ulje i brašno, naša sugovornica kaže da u Hrvatskoj nema mjesta panici.
"Pozivamo građane da ne pribjegavaju gomilanju brašna budući da ga imamo dovoljno te se time utječe na dodatan porast cijena", poručila je direktorica Žitozajednice.
Inače, prema podacima Eurostata, kad se cijene u zemljama članicama usporede s prosječnim cjenovnim indeksom Unije, koji iznosi 100, rezultati pokazuju da kruh i žitarice najviše koštaju u Danskoj, s indeksom 153. Njihove cijene u Hrvatskoj nešto su više od europskog prosjeka i imaju indeks viši od 100.
