Na otoku Pagu ljudi nepoznati lokalnom stanovništvu već danima iz mora vade ogromne količine morskih ježeva te njima pune kašete koje odvoze hladnjačama slovenskih registracija, javlja portal Kalelarga.info.
Naime, redakciji portala obratio se stanovnik mjesta Šimuni na Pagu Šime Prtorić, koji je, zgrožen onim što vidi, pokušao napraviti nekoliko snimki i alarmirati javnost.
No kaže da su ga osobe koje vade ježeve – prijavile policiji.
“Izvadili su na stotine kašeta ježeva, to je devastacija”
– Policajci su me kontaktirali nakon njihove prijave, ali sam im objasnio da danima gledam kako izlovljavaju ogromne količine ježeva. To stvarno ne može biti normalno, na stotine kašeta ježeva su izvadili. Takvo nešto mora ostaviti negativnog traga, to je devastacija! Policajac mi je rekao da će obavijestiti ribarskog inspektora, a je li netko nešto poduzeo, nemam informaciju – kazao je Prtorić.
“Ne vjerujem da je ovo u skladu sa zakonom”
Kaže kako se ne bi obazirao da se radilo o manjim količinama.
– Oni s tri broda tamo vade ježeve. Ne znam što s njima rade, vjerojatno ih prodaju nekome, nekim restoranima vani. Volio bih da se ovo istraži i provjeri, ne vjerujem da je u skladu sa zakonom – zaključio je Prtorić.
U istoj državi – u jednom dokumentu zaštićeni, drugom nisu, trećem i jesu i nisu
Tri su pravilnika koja reguliraju ovo pitanje – pa su i tri tumačenja. Prvi kaže da se za osobne potrebe može izvaditi maksimalno 10 komada. Drugi pravilnik određuje da koncesionar može izloviti 8 tona po zoni ulova, a u trećem pak Republika Hrvatska prihvaća konvenciju o zaštiti, ali traži izuzeće od zaštite, donosi Morski.hr.
Prema Stručnoj podlozi za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, osim na području podmorja Istre, sakupljanje se u ostalim dijelovima Jadrana dopušta u razdoblju od 1. listopada do 1. svibnja, ali do 8.000 kilograma ježinaca po pojedinoj ribolovnoj zoni.
Ipak, ježinci se u nekim drugim pravnim aktima iste države drže zaštićenima jer se prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta ne smije prikupiti više od 10 jedinki dnevno i to samo za osobne potrebe.
Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem o izlovu bodljikaša, u dijelu koji se tiče morskih ježinaca pak navodi da je zabranjeno sakupljanje, držanje na plovilu, prebačaj, iskrcaj i stavljanje na tržište morskih ježinaca čiji je promjer tijela manji od 50 mm.
Komercijalno korištenje svih ostalih vrsta ježinaca regulira se izdavanjem dopuštenja Ministarstva pravnim i fizičkim osobama, na rok do jedne godine.
Predmetna dopuštenja izdaju se na osnovu Zakona o zaštiti prirode, Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta i Stručne podloge za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta, izrađene od strane središnjeg stručnog tijela za zaštitu prirode – Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (HAOP).
Pravilnikom se propisuju opće mjere upravljanja i zaštite pojedinih vrsta (kao što su npr. veličina jedinki, područje sakupljanja, način sakupljanja), dok se Stručnom podlogom propisuju posebne mjere upravljanja (kao npr. dozvoljene godišnje količine, vremensko razdoblje sakupljanja i sl.) koje je potrebno češće mijenjati zbog stanja na terenu, klimatskih uvjeta, pritiska na vrstu i njeno stanište i sl.
Prema važećim zakonskim odredbama, a sukladno stručnoj podlozi HAOP-a, kojoj su prethodile analize i dodatne konzultacije sa stručnjacima za predmetne vrste i staništa, za sada nisu propisana količinska ograničenja sakupljanja ježinaca. Stručna podloga se revidira svake tri godine, a ako se ukaže potreba i ranije, pojašnjava portal Morski.hr.
Krivolov možete prijaviti telefonski Ribarskom monitoring centru (RMC) na broj 01/6443 188 radnim danom od 7:00 do 21:00 te vikendom od 7:00 do 11:00 i od 17:00 do 21:00. Djelatnici RMC-a evidentirat će prijave i odmah obavijestiti nadležne ribarske inspektore i ovlaštene osobe.
