Na inicijativu Udruge navijača "Torcida Sućurac" pokrenuta je najveća humanitarna akcija do sada pod nazivom "Pomozimo našoj Darki". U akciju su uključeni Bilo Srce, Sličice pričaju i Nogometne Ikone, uz grafičku podršku XCV Designa. Cilj akcije bio je prikupljanje pomoći za Darku Ljubenkov iz Kaštela, kojoj je život drastično promijenjen nakon jednog pada koji je doveo do potpune invalidnosti. Organizatori su pozvali sve da pokažu zajedništvo i pomognu Darki iskoristiti priliku za novi početak.
Brojni su se odazvali i u svega 18 dana prikupljeno je potrebnih 202 tisuće eura za Darkinu operaciju na Tajlandu.
Darka još uvijek ne može doći sebi
Kontaktirali smo Darku koja je još bila pod dojmom vijesti da je sav potreban novac prikupljen.
"Zaista ne znam šta bih rekla, samo mi suze idu na oči. Virovala sam da će se novac skupit, ali nisam mislila da će se uspjeti skupiti u tako kratkom roku. Doslovno su svi živi pomogli. Toliko sam sretna i ponosna sam na svakog malog čovika u Hrvatskoj. Mi Hrvati uvijek smo spremni pomoći, ali zaista nisam mislila da će se to uspjeti tako brzo.
Ne znam kome bi prije zahvalila, Sličicama pričaju ili Torcidi Sućidar, Nogometnim Ikonama, Bilom Srcu ili svakom čoviku koji se odrekao kave da bi meni pomogao, portalima koji su o tome pisali... Svima želim reći jedno veliko hvala", kazala nam je Darka Ljubenkov.
Darka sada ima nadu da bi joj se zdravstveno stanje moglo popraviti, ali ta bitka tek je pred njom. Važan dio je odrađen, a to je sakupljanje potrebnog novca.
"Nedavno sam rekla jednoj prijateljici - vi ste dobili ovu bitku, a moja je sljedeća. Sada je na meni red, odužit ću se, možda ne sad, ali u roku od dvije - tri godine mogla bih biti puno samostalnija", kazala nam je Darka, a mi joj želimo svu sreću svijeta da uspije u svom naumu.
Tko je Darka i što joj se dogodilo?
Darka je usred nesretnog pada 22.05.2021. zadobila povredu vratne kralježnice. Uslijedila je teška borba, dva mjeseca bolnice te odlazak u Varaždinske toplice na rehabilitaciju. Uslijed toga dobila je koronavirus te je dva mjeseca provela u bolnici. Tek nakon 8 mjeseci sveukupnog liječenja počela je borba za oporavak. Odlazak u Zagreb u privatnu polikliniku na nekoliko ciklusa donio joj je napredak da napokon samostalno može sjediti u kolicima i neke druge napretke, za neke minimalne, ali za nju velike, ali i dalje ne može samostalno ni jesti ni piti te je potpuno ovisna o suprugu. Međutim, našla se nada na Tajlandu. Operacijom na Tajlandu bi joj se ugradila dva elektro stimulatora koja zamjenjuju oštećene živce i daje nadu da bi za neko vrijeme uz vježbe i trud napokon mogla funkcionirati sa rukama i nogama.
