Eterična ulja su uljevite tvari jaka i posebna, većinom ugodna mirisa, koje se nalaze u biljkama. Po kemijskom su sastavu smjese terpena s aldehidima, esterima, alkoholima, ketonima, fenolima i drugim organskim spojevima. U vodi su netopljiva ili teško topljiva, dobro se otapaju u alkoholu, benzenu, benzinu, glicerolu i kloroformu. Dobivaju se iz biljnog materijala:
1. prešanjem (osobito agruma),
2. destilacijom s vodom ili s vodenom parom,
3. ekstrakcijom otapalima (eterom, alkoholom, benzenom i dr.),
4. maceracijom s masnim uljima, mastima i voskovima. Duljim stajanjem kemijski se mijenjaju pod djelovanjem zraka i svjetla.
U trgovini dolazi oko 150 različitih vrsta eteričnih ulja. Nazivaju se obično prema materijalu iz kojega su dobivena. Tako se ulja anđelike, odoljena, iđirota, ljubice i dr. dobivaju iz korijenja tih biljaka; ulja anisa, komorača, kima, naranče, limuna i dr. iz plodova; ulja veprine, hmelja, lavande, klinčića, ruže i dr. od cvjetova; ulja bosiljka, eukaliptusa, borovih iglica, smilja, metvice, lovora, mažurana i dr. od lišća, grančica, odnosno od cijele biljke u cvatu; ulje cedrova i sandalova drveta, cimeta i dr. od drveta ili kore. Eterična ulja upotrebljavaju se u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, proizvodnji mirisa i medicini.
'Moraju se koristiti u dogovoru s liječnikom i pod liječničkim nadzorom'
U posljednje vrijeme čitamo o štetnosti eteričnih ulja u praksi pa smo o tome svemu upitali dr. med. Martinu Kuzmanić koja nam je s medicinskog aspekta pojasnila štetnost pojedinih eteričnih ulja i njihovu primjenu u zdravstvene svrhe.
- Eterična ulja se često prezentiraju kao ''prirodna'', ali moraju se koristiti pravilno i u određenim situacijama. Moraju se koristiti u dogovoru s liječnikom i pod liječničkim nadzorom – objašnjava nam dr. Kuzmanić.
Važno je, eterična ulja koristiti razrijeđena – u baznom ulju (bademovo, maslinovo ili kokosovo ulje), naglašava dr. Kuzmanić te je potrebno testirati malu količinu razrijeđenog ulja na jednom dijelu kože prije primjene, zbog eventualne alergijske reakcije.
Kuzmanić naglašava, kako je potreban poseban oprez prilikom primjene eteričnih ulja kod beba, male djece, trudnica, doilja, starijih osoba i osoba koje boluju od astme, alergija, osoba s epilepsijom te osoba s neurološkim bolestima.
- Najčešće tegobe s kojima se susrećemo u praksi prilikom primjene eteričnih ulja su nadražaj kože, trovanje i otežano disanje. Pri nadražaju kože može se pojaviti crvenilo, peckanje i osip. Drugi tip nadraženosti je fototoksičnost kože – koža postaje osjetljiva na sunce i lakše izgori. Ukoliko dođe do gutanja eteričnih ulja možemo govoriti o trovanju, gdje se javlja mučnina, povraćanje te oštećenje jetre. Udisanjem eteričnih ulja dolazi do pogoršanja astme, migrene ili alergije kod osoba koje boluju od navedenog. Moram još napomenuti kako su eterična ulja štetna i za naše kućne ljubimce, pogotovo za mačke i pse, ne metaboliziraju eterična ulja te na taj način može doći do trovanja- pojašnjava Kuzmanić.
Eterična ulja s većim rizikom
U razgovoru s doktoricom doznali smo kako postoje eterična ulja s većim rizikom, a to su eukaliptus ( koji može stvoriti probleme prilikom disanja osobito kod djece), paprena metvica (stvara grčenje dišnih puteva kod djece), citrus (fototoksičan te prilikom nanošenja na kožu dolazi do opeklina na suncu). Također, postoje blaža eterična ulja, naravno, razrijeđena u baznom ulju, koja imaju svoja djelotvorna sredstva. Lavandu koristimo za stres i nesanice, kamilicu, tamjan i sandalovinu za umirenje. Naravno, sva eterična ulja je potrebno čuvati na hladnom i tamnom mjestu van dosega djece.
- U svojoj praksi susrela sam se s negativnim stranama eteričnih ulja. Uglavnom, moji pacijenti su ih koristili na neodgovarajući način pa sam tako imala slučaj gdje je pacijentica ulje čajevca, nerazrijeđeno, stavila na nokat na kojem je imala gljivice. Ulje je izazvalo crvenilo te iritaciju kože oko nokta. U ljetnom periodu jako se koristi kantarionovo ulje, koje ljudi koriste kako bi brže potamnili na suncu. Ono je, izrazito, fototoksično kao i citrusovo ulje, te nanošenjem na kožu i izlaganjem sunčevim zrakama može doći do opekotina. Dermatolozi u praksi nikako ne vole primjenu eteričnih ulja pa ni razrijeđenih ulja jer kad je pacijent u nekom dermatološkom tretmanu ne može se sa sigurnošću reći je li mu naškodila alergija na lijekove ili mu je naštetilo eterično ulje. Moj savjet je da se eterična ulja stavljaju u difuzor u smislu ovlaživanja zraka i ugodnog mirisa. Par kapi eteričnog ulja lavande može se staviti na jastuk prilikom nesanice, a za sve ostale primjene potrebno se konzultirati s liječnikom – zaključuje Kuzmanić.
