Državljanin Bosne i Hercegovine (41), koji je iz Njemačke trebao biti deportiran još prije više od 20 godina, danas sa svojom obitelji prima socijalnu pomoć u iznosu od gotovo 7300 eura mjesečno. S godišnjim primanjima koja premašuju 87.000 eura, njegova obitelj spada među deset posto najbogatijih u Njemačkoj, dok on sam ima opsežan kriminalni dosje.
Iako je 41-godišnjak još 2003. godine trebao biti deportiran iz Kölna, to se nikada nije dogodilo. Najprije je pobjegao, a ponovno se pojavio 2007. godine. Sud mu je 2009. konačno odbio žalbu na deportaciju, no unatoč tome i dalje boravi u Njemačkoj. Iako je rođen u Bihaću i državljanin je Bosne i Hercegovine, vlasti su godinama njegovo podrijetlo vodile kao „nerazjašnjeno“.
Grad Köln priznao je da nije ni pokrenuo postupak za izdavanje zamjenskih putnih isprava, uz obrazloženje da se takvi postupci pokreću samo kada su sigurni u uspjeh deportacije. Riječ je o dokumentima koje njemačke vlasti mogu zatražiti ili izdati osobama bez važeće putovnice kako bi se mogla provesti deportacija.
U njegovu slučaju, navode vlasti, to nije bilo moguće zbog „obiteljskih razloga“, odnosno rođenja osmero djece. Statistike pokazuju da deportacije u Bosnu i Hercegovinu u pravilu ne nailaze na veće probleme te da je u cijeloj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija zabilježen tek jedan neuspješan slučaj zbog nedostatka dokumentacije.
Bogat kriminalni dosje
Osim što izbjegava deportaciju, državljanin Bosne i Hercegovine redovito se pojavljuje pred sudovima još od 2010. godine. Njegov dosje uključuje teške krađe, krivotvorenje dokumenata i prevare, a trenutačno ga očekuje novo suđenje zbog prevare s poklon-bonovima u drogerijama.
Njegova obitelj nije jedina. Samo u Kölnu postoji sedam obitelji s deset ili više članova koje primaju slične, vrlo visoke iznose pomoći za azilante. Na godišnjoj razini grad za tu namjenu izdvaja više od 65 milijuna eura.
„Pljačka socijalne države“
Slučaj je izazvao oštre reakcije. Zastupnik CDU-a Gregor Golland izjavio je kako je očito da gradskoj upravi nedostaje volje za deportaciju kriminalca i njegove obitelji. Istaknuo je da je poštenim građanima i poreznim obveznicima neobjašnjivo zašto se nekome isplaćuje oko 90.000 eura socijalne pomoći godišnje, ocijenivši to „pljačkom socijalne države“.
Kritičan je i šef savezne policije Dieter Romann, koji upozorava na sustavne probleme. Naveo je da iza svake brojke stoji ogroman trud, ali da će, dok god se velik broj deportacija otkazuje u posljednji trenutak, jaz između onih koji moraju otići i onih koji doista odu ostati velik.
