Stotine puta smo čuli da je ljepota u očima promatrača i da se o ukusima ne raspravlja. Preskočit ćemo sada činjenice da to naprosto nije istina i da ljepota ima svoje matematičke standarde poput zlatnog reza, standardnih mjera obujma ženskog tijela i visine i pokušat ćemo analizirati što se to dogodilo noćas na Tajlandu na izboru najljepše žene u svemiru ili barem našem dijelu svemira.
Hrvatska predstavnica na izboru za Miss Universe Laura Gnjatović nije se plasirala ni u prvih 12, a internet je od jutros preplavljen komentarima razočaranih Hrvata koji su ove godine izbor za Miss Universe pratili žešće nego ikada.
Što se dogodilo na izboru i je li Laurinom plasmanu presudio novac, politika, lobiranje ili nešto sasvim četvrto?
Veliki skandal - Sudac tvrdi da je pobjeda namještena zbog poslovnih veza oca pobjednice s vlasnikom natjecanja
Izbor za Miss Universe 2025. odmah je po završetku potresao veliki skandal nakon što je bivši sudac Omar Harfouch javno optužio organizaciju da je pobjeda Meksikanke Fátime Bosch bila unaprijed namještena. U objavi na Instagramu Harfouch je izjavio da je "Miss Meksika lažna pobjednica" i da je još dan prije finala znao da će pobijediti zbog poslovnih veza njezine obitelji s vlasnikom organizacije.
Prema njegovim tvrdnjama, vlasnik Miss Universe Raúl Rocha i njegov sin osobno su ga tjedan ranije u Dubaiju nagovarali da glasuje za Bosch jer bi njezina pobjeda „bila dobra za njihov posao”.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Harfouch je nekoliko dana prije finala odstupio iz žirija. Kao razlog je naveo nepravilnosti u proceduri — posebno tajno glasanje kojim je odabrano 30 od 136 natjecateljica, a koje, prema njemu, nisu provodili službeni suci. Rekao je da rezultate posjeduje samo jedna osoba povezana s nacionalnom organizacijom jedne od zemalja, što smatra ozbiljnim sukobom interesa.
Zaključio je da nije mogao sudjelovati u procesu koji smatra nelegitimnim niti pred kamerama glumiti da je sve regularno, posebno jer bi natjecateljice iz pojedinih zemalja mogle biti nepravedno eliminirane iz politički ili društveno osjetljivih razloga.
Svako malo pobjeđuju cure iz Latinske Amerike
No, kako god - na Miss Universe stalno pobjeđuju cure iz Latinske Amerike. Posljednjih 30 godina izbor za Miss Universe pokazuje jasne trendove, a jedan od najuočljivijih je snažan uspjeh zemalja Južne i Srednje Amerike. U
U tom razdoblju među najuspješnijima je Venezuela, čije su predstavnice krunu osvojile četiri puta. Meksiko se također pokazao izuzetno jakim s trima naslovima, uključujući i ovaj iz 2025. godine. Uz njih, titule su ponijele i djevojke iz Paname, Dominikanske Republike, Kolumbije, Nikaragve te dvaput iz Puerto Rika. Sve zajedno, to čini trinaest pobjednica iz zemalja Južne ili Srednje Amerike.
Ako se taj broj usporedi s ukupnim brojem okrunjenih Miss Universe u posljednjih trideset godina, dolazi se do podatka da zemlje ovog područja čine čak 43 posto svih pobjednica. Drugim riječima, gotovo svaka druga nova Miss Universe u protekla tri desetljeća dolazi upravo iz ove regije.
Takav udio potvrđuje dugogodišnju dominaciju Latinske Amerike u svijetu izbora ljepote, kao i činjenicu da te zemlje kontinuirano ulažu u pripreme, estetiku i scensku prezentaciju svojih kandidatkinja. Rezultati pokazuju da se njihov pristup dugoročno isplatio, a trend će se očito nastaviti i u godinama koje dolaze.
Zašto stalno pobjeđuju cure iz latinske Amerike?
U Latinskoj Americi izbori ljepote imaju status kulturnog spektakla. Često služe kao ulaznica u svijet medija, zabave i javnog života, a publika ih doživljava emotivno i identitetski. Kako piše u analizi objavljenoj u Flow Journal, latino natjecanja ljepote ostaju jedan od najgledanijih formata u zajednici.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Industrija pripreme natjecateljica posebno je razvijena u Venezueli i Kolumbiji. Postoje škole u kojima se uči hod, javni nastup, koreografija i medijsko ponašanje. U radu objavljenom na University of Pittsburgh – Panoramas navodi se da se u Kolumbiji godišnje održava oko 3.794 izbora ljepote — više od deset dnevno — što pokazuje razinu raširenosti ovog fenomena. Isti izvor opisuje i venezuelske „škole ljepote” u kojima se natjecateljice pripremaju gotovo profesionalno.
Kulturološki aspekt obradio je i znanstveni članak objavljen u Latin American Research Review (Cambridge University Press), u kojem se ističe da izbori ljepote oblikuju i održavaju specifičnu ideju latinoameričke ženstvenosti, u kojoj je ljepota shvaćena kao društveni kapital.
Iako popularni, izbori ljepote redovito otvaraju i pitanja rodnih stereotipa, pritiska na natjecateljice i financijskih troškova, o čemu se također raspravlja u akademskim analizama iz regije.
Kako se uopće glasalo na ovom izboru?
Pobjednica se birala kombinacijom stručnog žirija i online glasanja publike, ali publika nije imala gotovo nikakvu ulogu. Žiri je imao odlučujuću ulogu i ocjenjivao je kandidatkinje kroz intervju, nacionalni kostim, večernju haljinu i kupaći kostim. Na temelju tih nastupa određivao se ulazak u daljnje krugove i konačni poredak.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Publika je mogla glasati putem službene aplikacije i time podržati svoje favoritkinje, najčešće u obliku posebnih nagrada ili poticaja koji su pojedinim natjecateljicama omogućavali ulazak u polufinale. Ipak, glasovi publike nisu mogli izravno odlučiti o pobjednici.
Nakon preliminarne faze žiri je odabrao krug semifinalistkinja, potom i uži izbor kroz večernji nastup i završna pitanja. Konačna odluka bila je u rukama žirija, a publika je imala dopunsku, ali ne presudnu ulogu u procesu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
