Važno je znati da Hrvatska udruga bolničkih liječnika od početka snažno zagovara uvođenje i primjenu obveznih COVID potvrda. Svojevrsni pilot projekt proveden je u proteklih mjesec dana u sustavu zdravstva i socijalne skrbi, gdje je broj testiranja od početnih 25.000 pao početkom listopada na 8.000 - što govori u prilog ili cijepljenja ili preboljenja.
- Više cijepljenja, rekao bih, i to više od 16.000 djelatnika zdravstva i socijalne skrbi u proteklih mjesec dana, što je najbolja potvrda korisnosti COVID potvrda - rekao je u Studiju 4 dr. Ivan Bekavac iz HUBOL-a.
Kontrola na ulazu u zdravstvene ustanove
- Nisam doživio kontrolu COVID potvrda jer su u zdravstvenoj ustanovi cijepljeni vjerujemo svi pa je zbog toga vjerojatno tako bilo.
Očekuje li probleme, gužve zbog uvođenja COVID potvrda, kaže da je ovo dosta revolucionarni zahvat u Hrvatskoj, možda će biti potrebno testirati oko 100.000 ljudi, a možda i više.
- Siguran sam da će to stvoriti određene poteškoće, međutim, korisnost ovog postupka nadilazi sve možebitne teškoće. Ako se spasi jedan, dva, sto ili tisuću ljudskih života, siguran sam da je svaka minuta i napor dobro iskorišten - navodi.
Kada možemo očekivati stabilizaciju, odgovara da se ne usuđuje prognozirati, te da bi to bilo neodgovorno.
- Tim više što se nastavljaju velika okupljanja naših sugrađana, više ili manje opravdana, tako da je za očekivati da će broj zaraženih rasti, a time i pritisak na zdravstvene ustanove što će smanjiti dostupnost zdravstvene zaštite svim drugima.
Danska procijepljena 86%, Njemačka 77%, - vraćaju mjere, stiže zimsko vrijeme
- Primjerice u Austriji ili Nizozemskoj koje pripadaju srednjoeuropskom krugu hladnoće, jer dolazi zima - bilježe se veliki brojevi zaraženih. Međutim, cijepljenje samo po sebi nije jedina mjera borbe protiv epidemije, to je samo dio, neophodno je nastaviti nositi masku, održavati razmak, one su jednako važne kao i cijepljenje. Vjerujem da ljudi koji su cijepljeni osjećaju se sigurnije i manje paze.
Je li točno da s ovim mjerama spašavamo stanje u bolnicama i vlastiti zdravstveni sustav?
To je, kaže, neodvojivo. Zdravstveni sustav postoji radi zaštite zdravlja naših sugrađana.
- Trebalo je ranije pristupiti ovakvim mjerama i uvjeren sam da bi puno života bilo spašeno. Nažalost, svjedoci smo kako sve više ljudi stradava. Postoje veliki problemi sa smještajem za intenzivno liječenje. Ne govori se dovoljno o zauzetosti respiratora. Želim reći da je situacija u intenzivnim jedinicama gora nego što se čini. Ona iskustva koja naši kolege i kolegice proživljavaju s poteškoćama kad ne mogu doista odlučiti kome omogućiti nastavak života na respiratoru - ta iskustva ćemo tek morati proživjeti.
Otpor cijepljenju
- Pitanje je protiv čega ti ljudi prosvjeduju. Često se s pozornica čuje kako oni nisu antivakseri i da su cijepljeni. Izgleda da oni prosvjeduju protiv sustava koji nije adekvatno odgovorio na ovu epidemiju. I stoga danas žanjemo mi građani ono što je posijala država lošim vođenjem borbe protiv epidemije, nekonzistentnim aktivnostima i sad je tako kako je - rekao je Bekavac.
Cijepljeni pa zaraženi
- Treba priznati kako ponegdje ima onih koji su se zarazili iako su primili dvije doze cjepiva. Bit će i onih koji će primiti i treću dozu, međutim, ipak radi istine treba ponavljati da je ogromna većina pacijenata necijepljena. Govorimo o 70, 80 posto pa i više ukupnog broja pacijenata i to je dokaz da je cijepljenje zajedno s ostalim mjerama učinkovito.
Sustav su ljudi
Mi imamo određeni broj respiratora na skladištima, ili nemamo, ali to uopće nije bitno, naglašava.
- Mi imamo ograničen broj ljudi koji zna rukovati tom opremom i to je najvažnije kazati, ne može respiratorom rukovati netko tko za to nije osposobljen, a mi smo dosegli ili ćemo brzo dosegnuti kapacitete tog osoblja. Mi nemamo stalno na raspolaganju 300 i više ljudi koji time znaju rukovati, oni nisu dostupni 24 sata - rekao je.
Mala granica od stabilnosti do kolapsa sustava, loše stanje u Rumunjskoj
Zdravstveni djelatnici rade znatno više nego u Njemačkoj. I to već dugo, zbog toga su zdravstveni djelatnici bili zakinuti na plaćama, zbog toga je država dužna možda dvije milijarde kuna zdravstvenim djelatnicima zbog tog prekovremenog rada. Međutim, u Rumunjskoj, kao i u Hrvatskoj predugo se tolerira ovakvo stanje koje ima svoju cijenu koja se danas ubire ljudskim životima. Zašto se Njemačka i Austrija odlučuju na drastične mjere, zato što je kod njih ljudski život vrijedniji. Ne samo da kasnimo s mjerama, nego još uvijek nismo zainteresirani, ističe.
