Srčane bolesti obuhvaćaju niz stanja, uključujući bolest koronarnih arterija, zatajenje srca i poremećaje srčanog ritma. Iako se najčešće povezuju s bolovima u prsima, liječnici upozoravaju da se jedan važan simptom može pojaviti na – nogama.
Prema podacima Britanske zaklade za srce, u Ujedinjenom Kraljevstvu s kardiovaskularnim bolestima živi više od osam milijuna ljudi, dok u Sjedinjenim Američkim Državama od njih svakodnevno umire gotovo 2500 osoba. Upravo zato važno je na vrijeme prepoznati znakove upozorenja.
Manje poznati simptom - oticanje nogu
Liječnica Bhavini Shah ističe da je oticanje nogu, poznato kao edem, jedan od često zanemarenih simptoma bolesti srca. Edem nastaje zbog nakupljanja tekućine u tkivu, a stanje se može pogoršavati tijekom dana.
Prema smjernicama britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava, simptomi uključuju natečene gležnjeve, stopala ili noge, sjajnu i zategnutu kožu, promjene boje kože, osjećaj nelagode ili ukočenosti te pojavu udubljenja na koži nakon pritiska.
Iz Britanske zaklade za srce objašnjavaju da kod zatajenja srca dolazi do oticanja gležnjeva i stopala jer srce ne pumpa krv dovoljno učinkovito. Krv se zadržava u venama nogu, tlak u krvnim žilama raste, a tekućina se potiskuje u okolno tkivo, što uzrokuje oticanje.
Ako se oticanje pojavi na obje noge i prati ga nedostatak daha, bol u prsima ili izražen umor, to može upućivati na zatajenje srca ili drugi ozbiljan srčani problem te je potrebno što prije potražiti liječničku pomoć.
Ostali znakovi upozorenja
Dr. Shah upozorava da se ne smiju ignorirati ni bol u prsima, nedostatak daha, nepravilni otkucaji srca i izražen umor. Među simptomima koji mogu upućivati na srčane probleme navode se i bol koja se širi u ruku, čeljust ili leđa, znojenje i osjećaj gušenja, mučnina, natečeni gležnjevi, bol u nogama te lupanje srca.
Kako smanjiti rizik
Prema smjernicama klinike Mayo, rizik od srčanih bolesti može se smanjiti promjenom životnih navika. To uključuje zdraviju prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i prestanak pušenja. Prestanak pušenja osobito je važan jer kemikalije iz duhana oštećuju srce i krvne žile, a rizik počinje padati već dan nakon prestanka.
Preporučuje se povećati unos povrća, voća, mahunarki, nemasnog mesa i ribe, mliječnih proizvoda s manjim udjelom masti, cjelovitih žitarica te zdravih masti poput maslinova ulja i avokada. S druge strane, savjetuje se smanjiti unos soli, šećera, zaslađenih pića, rafiniranih ugljikohidrata, alkohola i visoko prerađene hrane, uključujući suhomesnate proizvode. Također je poželjno ograničiti unos zasićenih i trans masti.
