Danas se održala javna tribina pod nazivom "Životne potrebe LGBTIQ osoba u Splitu" i panel rasprava na temu: društvena osuda, diskriminacija i različiti oblici nasilja kojima su izložene LGBTIQ osobe uključujući nejednaki tretman u javnim ustanovama i institucijama.
Tribina se održala u prostorima LGBT centra Split, a Mirjana Kučer, predsjednica Udruge Domine, moderirala je raspravu.
Središte ovog događaja je istraživanje autora Pavla Parunova, sociologa s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, "Potrebe LGBTIQ osoba u Splitu". Uz njega, na panelu su sudjelovale Nikolina Banić, socijalna radnica u Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb i Tena Romani, psihologinja u psihološkom savjetovalištu LGBT centra Split.
"Zajednica je slabo i nezadovoljavajuće vidljiva u politikama", započinje Pavao Parunov. Rezultati njegovog istraživanja pokazuju visoku razinu zadovoljstva životom u Splitu članova LGBTIQ zajednice, no u usporedbi s ostatkom populacije na području RH, podrška obitelji i osjećaj pripadnosti je nizak. Osim toga, Parunov definira šest dimenzija socijalne dobrobiti koje su ključne odrednice promatranja osjećaja zadovoljstva životom na određenom području.
Glavno pitanje panela "Koje su to javne politike koje utječu ili mogu utjecati na zajednicu?" predstavlja temelj organizacije ovog događaja. Nikolina Banić, koordinatorica Split Pride-a navodi slijedeće:
"To je prvo takvo istraživanje jer se odnosi isključivo na LGBTIQ osobe koje žive u Splitu i okolici. Rezultati potvrđuju one stvari koje već 10 godina govorimo kroz naše javne istupe i priopćenja. Rezultati su takvi da se LGBTIQ osobe ne osjećaju sigurno u javnom prostoru, imaju slabu obiteljsku podršku i velike poteškoće mentalnog zdravlja. Radi tog stalnog stanja stresa, centar postoji da odgovori na potrebe LGBT zajednice, ali naravno, ne može sam odgovoriti na sve potrebe zajednice", kazala je Banić.
Na pitanje o poticanju aktivne promjene u Splitu u kontekstu institucija i grada, kaže slijedeće:
"Želimo predstaviti rezultate ovog istraživanja drugim dionicima koji sudjeluju u kreiranju društvene klime, recimo Gradu, zdravstvu , školstvu, institucijama. Oni zajedno s nama sudjeluju u kreiranju društvene klime koja je, evo dokazano za LGBTIQ osobe, nepovoljna. Da bi se riješio problem moramo svi zajedno surađivati."
Psihologinja Tena Romani sudjeluje u radu Centra u sklopu savjetovališta osnovanog 2019.godine kao dio udruge Queer Sport Split. Naglašava važnost postojanja takvog tijela u sklopu podrške za LGBTIQ zajednicu, posebice za one koji nemaju vlastite izvore prihoda. Trenutno djeluju tri psihologa na bazi volontiranja pružajući individualnu terapiju svima kojima je potrebna.
"Privatno je nesigurno, a javnost totalno nezainteresirana", spominje Mirjana Kučer dodatno pojašnjavajući percepciju zajednice.
Tena Romani je održala prezentaciju o mentalnom zdravlju LGBTIQ osoba kroz koju pojašnjava specifičnu ranjivost te skupine.
"Pojam manjinskog stresa objašnjava zašto je LGBTIQ skupina posebno ranjiva. To se odnosi na cijeli jedan niz malih i velikih životnih stresova koji su dodatna prtljaga s kojom se suočavaju svakodnevno. Ili se suočavaju ili ih očekuju."
Uz sve izazove koji su predstavljeni i moguća rješenja, panelistice naglašavaju edukaciju kao jedan od najvažnijih alata. Što u javnim institucijama i tijelima, tako i na individualnoj razini.
"Svakako edukacija vridi truda", zaključuje Tena Romani.
