Gost HRT-ove emisije Nedjeljom u 2 je molekularni biolog Gordan Lauc. Zašto se uz njegovo tumačenje koronakrize veže toliko kontroverzi? Jesmo li pri kraju ove zdravstvene opasnosti ili se i dalje ne može sa sigurnošću reći kada će sve biti gotovo?Zašto Lauc smatra da se pretjeruje s COVID restrikcijama, a ipak poziva ljude na cijepljenje, neka su od pitanja emisije.
Molekularni biolog Gordan Lauc je za dobar dio znanstvene zajednice štetan kada je riječ o koronakrizi. Premijer Andrej Plenković očito ne misli tako jer je Lauc jedan od 12 znanstvenika koji ga savjetuje o ovoj temi, rekao je uvodno urednik i voditelj Aleksandar Stanković.
Lauc je kazao da unutar znanstvene zajednice svi normalno komuniciraju i surađuju, a u medijima, kaže, to izađe drugačije.
- Ne treba suditi prema objavama u medijima. Već više od godine dana pokušavam s ljudima koji se ne slažu sa mnom imati otvorenu raspravu. U listopadu 2020. održana je sjednica na kojoj je zaključak bio da Hrvatska neće uvoditi strože mjere, a nakon toga se ta rasprava preselila u javni prostor gdje sam kritiziran bez ikakve osnove, rekao je.
Na pitanje o pogrešnim procjenama u vezi pandemije, a osobito kada je u 29. studenog 2020. rekao da je kraj pandemije, rekao je da je pred Božić istaknuo da je val počeo padati bez uvođenja najstrožih mjera.
Istaknuo je da virus neće nestati, a pitanje je da li bilo kakve mjere na razini države bitno mijenjaju tijek epidemije. Znanstvena istraživanja pokazala su da sve nametnute mjere, uključujući zabranu napuštanja domova, usporava širenje epidemije za 10%, ne smanjuje broj zaraženih, prenosi HRT.
- Mjere su bile nužne kada nismo znali koliko daleko ova epidemija može ići. U proljeće 2020. ljudi masovno umiru u Italiji, nitko ne zna što se događa, a jedini dogovor je bio - idemo pokušati shvatiti što se događa, i tada nismo imali izbora. U travnju 2020. vidjeli smo koliko je ljudi bilo zaraženih i mrtvih u New Yorku. Tisuće mrtvih nisu posljedica jako malog broja zaraženih, i shvatili smo da je ovo virus koji može uništiti civilizaciju, ispričao je.
Na pitanje griješi li kada u tom trenutku šalje poruku da i hranu treba dekontaminirati, kazao je da je bila kriva informacija koja je došla iz Koreje, kada nismo znali da je ovo aerosolni virus.
Kaže da je u Hrvatskoj umrlo 50.000 ljudi, a pitanje je od čega je tko umro.
- Znali smo da je gotovo, što znači da znamo da smo prošli najgore, u trenutku kada broj zaraženih pada, no dobili smo i drugi val. Virus neće nestati, ljudi će umirati, ali to više nije sistemska prijetnja državi. Ljudi mogu krivo shvatiti kada kažem da je pandemija gotova, no od prosinca 2020. znamo kako ovo može ići i kakve su mjere potrebne, Hrvatska je s najblažim mjerama u Europi završila s praktično najboljim konačnim rezultatom s ukupnim viškom smrtnosti, s obzirom na BDP, jer ne možete uspoređivati smrtnost Hrvatske i Švicarske, rekao je.
Naglasio je da čak i Australija i Novi Zeland odbacuju zero-COVID strategije. Ovaj virus je tu i svi ćemo se kad-tad zaraziti, nema načina da ga izbjegemo.
- Možemo minimalizirati rizik od težeg oblika bolesti. Sve što možemo učiniti je misliti na svoje osobno zdravlje - zdravo živjeti, smanjiti višak kilograma, ne biti pod stresom. Istaknuo je da je strah u ovoj pandemiji jedan od najgorih ubojica. I možemo se cijepiti, rekao je naglasivši da država tu više nema veliku ulogu.
Za cijepljenje je više ljudi starijih od 60 godina, jer se 93% smrti odnosi na tu populaciju, a za mlađe od 60 godina smatra da mogu utjecati samo na 7% smrti kod mlađe populacije.
- U populaciji mlađih imamo mnogo ljudi koji su se cijepili ili preboljeli.
Cijepiti se je manji rizik nego preboljeti. Cijepljenje nosi gen za aktivni S-glikoprotein koji ima poznate i nepoznate funkcije i može imati poznate i nepoznate probleme, no virus nosi puno više tog proteina od cjepiva. Dakle, što je bolje - cjepivo s malo ili virus s puno tog proteina. Prisiljavati nekoga na cijepljenje je pogrešno. Ako država nameće bilo kome cijepljenje, ona na to nema pravo, poručuje Lauc.
Kaže da bilo netko tko drugoga prisili na cijepljenje preuzima na sebe odgovornost za nuspojave. One su manje nego kod zaraze, ali postoje.
Imao je težak oblik COVID-a prošllog ljeta. Nije imao respiratorne probleme, mislio je da ima upalu, a tek kada je napravio test, shvatio je da je bio COVID. Uzeo je dozu cjepiva kako mu se to ne bi ponovilo, a drugu dozu, rekao je, samo zbog papira.
Prema statistici, oni koji su preboljeli su 98 %-99 % zaštićeno do hospitalizacije u više od godinu dana, što je puno veća zaštita od cijepljenja.
Smatra da je cijepljenje dobro za svakog pojedinca, jer je ono manji rizik od virusa, a svi ćemo se zaraziti, no neće nikoga nagovarati i uvjeravati. Niti Vlada nema pravo nagovarati, nego iznijeti informacije, a odluku o zdravlju moramo donijeti sami.
Protiv antivaksera bori se zadnjih 15 godina i ovo nije prva bolest niti jedino cjepivo koje imamo.
- Agresivna politika mnogih vlada je stvorila takav otpor prema cijepljenju da će ljudi početi izbjegavati i druga cjepiva, ističe.
Zato smatra da je važno ne ići s pritiskom prema ljudima.
