Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić gostujući u emisiji "A sada Vlada" na HRT-u kazao je da su četiri godine za redom rebalans predlagali krajem godine, da se radilo o tehničkim rebalansima i da četiri godine za redom imali rezultat koji je bolji od plana, imali su i suficit.
- Covid je nažalost okrenuo taj trend, a za to bih rekao da nije nešto neočekivano - kazao je ministar Zdravko Marić te istaknuo da je Hrvatska dobro balansirala situaciju, a s obzirom na pandemiju.
- U ovoj krizi nismo zabilježili porast nezaposlenosti, kao u ekonomskoj krizi 2008. godine - naglasio je.
'Držimo rokove plaćanja u bolnicama na 180 dana, a ljekarni na 120'
Problem u zdravstvu nisu samo novi već i stari dugovi.
- Dogovorili smo se s veledrogerijama. Dugovi se nastoje smanjiti. Iscrpili smo sve zakonom omogućene transfere novca za zdravstvo. Držimo rokove plaćanja u bolnicama na 180 dana, a ljekarni na 120. Samim tim izričajem znamo da su to rokovi izvan zakonom predviđenih, ali opet je to bolje kada znamo da su bolnice bile i preko 900 dana dužne - kazao je Marić koji se nada da će se idući petak u Saboru izglasati rebalans proračuna.
Po njemu je, naglašava, rebalans početak neke dugotrajnije reforme u zdravstvu, a ne 'gašenje požara'
- Obveze su visoke, i dalje se kumuliraju. Najsretniji bih bio kada bi se problem u zdravstvu odnosio samo na stare dugove i obveze, ali problem je što se iz mjeseca u mjesec kumuliraju nove obveze. Idemo definirati do kraja godine, ne dozvoliti da rokovi plaćanja ponovno počnu rasti. Da držimo tempo. Kolega Vili Beroš radi sa svojim timom na tome da krene i racionalizacija na troškovnoj strani. Pandemija je otvorila oči i pokazala koliko je važna samodostatnost hrane i energije, koliko je važan i zdravstveni sustav - istaknuo je Marić.
'Cijelo vrijeme smo smanjivali poreze'
Smatra da je svaki dio porezne reforme donio dobro.
- Svaki krug porezne reforme doveo je do pozitivnih efekata, do rasta plaća, zaposlenosti i na jaču gospodarsku aktivnost. Naš smjer što se tiče poreza je jasan. Cijelo vrijeme smo smanjivali poreze, nismo za time posezali niti za vrijeme Covida, kao što je bio slučaj u nekim prethodnim krizama - kazao je Marić
Hrvatska nakon Irske ima najveći kvartalni rast BDP-a u odnosu na prethodno razdoblje.
- Lijepo je vidjeti taj graf, doduše to je samo jedan kvartal. Mi imamo bazni efekt takav jer je Hrvatska imala najveći pad. Tim smjerom treba nastaviti, očekujemo da ćemo u drugom kvartalu zabilježiti pozitivnu stopu rasta. Javni dug je lani porastao, a da nije bilo Covida, on bi bio ispod 70% BDP-a. Mi bi i prije kraja mandata ove Vlade bili unutar čuvenih 60% kriterija iz Maastrichta. Ove godine predviđamo rast BDP-a od 5,2% i da će se javni dug ponovno vratiti u silaznu putanju - kazao je Marić te dodao da je to najveći i najvažniji sukus cijelog rebalansa i fiskalne politike.
- Mi uspijevamo nalaziti kvalitetan balans, a u isto vrijeme ne zanemarujući fiskalnu odgovornost i odgovornost prema poreznim obveznicima - objasnio je.
Uvođenje eura
Što se tiče uvođenja eura, kaže da je najveći fokus na deficitu.
- On mora biti unutar tri posto, ali ono što je važno jest da je na snazi privremena suspenzija fiskalnih pravila. Moramo paziti da se protiv nas ne pokreću neke procedure, sjetite se da smo odmah po ulasku u EU ušli u proceduru prekomjernog deficita. Nadam se da bi u skorije vrijeme mogli imati javno dostupne informacije oko uvođenja eura - kazao je.
- Vode intenzivni razgovori, kako bilateralni, tako i sa svim europskim financijskim institucijama. Dojam je što se tiče Hrvatske pozitivan. Nadam se uskoro nekim vijestima. Najraniji datum za ulazak u eurozonu je 2023. godina, pa ćemo vidjeti - zaključio je ministar financija.
