U odnosu na lanjski kolovoz, kruh je najviše, i to čak 66 posto, poskupio u Mađarskoj. Slijedi Litva gdje je kruh skuplji 33 posto, u Estoniji i Slovačkoj cijene su više za 32 posto, a u Hrvatskoj 31 posto. Poskupljenje kruha i peciva od 8 posto najmanje su osjetili Francuzi.
Bez kruha na stolu prođe malo koji obrok. U Hrvatskoj u godini dana u prosjeku pojedemo 45 kilograma kruha i peciva. Kupuje se svakodnevno pa se dobro zna njegova cijena i koliko je poskupio, piše HRT.
“Mislim da je kunu, pa što imam reći, šuti i jedi! Cijena mu je 8 kuna, a prije je bila sedam”, neka su od mišljenja stanovnika Slavonskog Broda.
“Kuna je velika za penzionera koji ima dvije tisuće i nešto tisuća”, smatra Zlatko Kovačić iz Slavonskog Broda.
“Sve je poskupjelo pa nije ni čudo da je i kruh poskupio, to jedno drugo vuče”, mišljenja je Mladena Ćutić iz Slavonskog Broda.
No nije cijena kruha u svim krajevima Hrvatske – jednaka.
“Mi smo u Slavonskom Brodu, žitnica Hrvatske, cijene kruha po kilogramu su u osnovnih, 11 i pol, 12, kuna. U južnom dijelu Hrvatske cijena tog istog kruha kreće od 20 kuna, tako da ako usporedimo te cijene vidimo da smo mi u Slavoniji ovdje daleko jeftiniji. A što se tiče posebnih vrsta kruhova, od cjelovitog zrna, tu cijene kreću od nekih 15, 16 kuna pa do 20 kuna tu u Slavoniji”, istaknuo je Jakša Lović, vlasnik pekarskog obrta u Slavonskom Brodu.
Pekari danas kupuju brašno koje je dvaput skuplje nego lani. Ne vidi se kraj ni poskupljenju energenata. Domaći pekari su na mukama kako podmiriti račune za struju i nabaviti brašno.
“Sve je skuplje, od brašna, ulja, šećera i sve ostalo. Nama pekarima je najviše problem struja, plin i brašno. To je stvarno preskupo. Mi zapravo ni ne možemo mijenjati cijenu, jer ne znam sutra, koja cijena će biti brašna, koja cijena će biti ulja. Ne znam, borimo se”, rekao je Azgan Qenaj, vlasnik pekarskog obrta u Zagrebu.
Stručnjaci ne dvoje da je poskupljenje kruha znatno.
“Možemo samo reći da je Hrvatska i dalje po cijenama pekarskih proizvoda jeftinija od okruženja. Nedavna analiza tržišta pokazala je kruh u Sloveniji dostigao i 3 eura, a mi ovdje još imamo osnovne vrste kruha na razini eura, takoda možemo reći da smo u statistiku ušli postotno, ali cjenovno gledano mi i dalje imamo povoljnije pekarske proizvode od Europe”, izjavila je Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Apsurd je što smo veliki proizvođač žitarica, koje po niskim cijenama izvozimo, dok istodobno uvozimo skuplje smrznute pekarske proizvode: Od kruha do peciva.
“Podaci za prvih 6 mjeseci ove godine govore da nam se uvoz povećao za preko 20 posto kada su u pitanju pekarski proizvodi. Možemo reći da je to posljedica veće turističke potražnje, ali u svakom slučaju nismo zadovoljni”, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
U Vinkovačkoj poljoprivredno-šumarskoj školi cijena brašna – nije problem.
“Nije nam problem sad cijena brašna jer to brašno uzgajaju naši učenici, na našim njivama. Mi ne kupujemo, brašno, ali dobivamo školsko brašno”, objasnila je Snježana Jakovljević, profesorica poljoprivrednih predmeta u Poljoprivredno-šumarskoj školi u Vinkovcima.
No, na tržištu vladaju druga pravila. Poremećaji se reflektiraju na krajnje cijene. Najsiromašniji te promjene najviše osjete.
