Na francuski ga je preveo Olivier Lannuzel, a objavila izdavačka kuća Agullo koja je dosad tiskala više od 15 tisuća primjeraka tog romana.
Najnovije priznanje jest nagrada Prix Mystère de la critique, nagrada kritike za najbolji strani krimić 2022.
Dosad je Jurica Pavičić za francuski prijevod ovog romana osvojio nagrade – Grand Prix de Littérature Policière za najbolji strani krimić u 2021., nagradu Le Point du Polar européen, za najbolji kriminalistički roman europskog autora, napisan na francuskom ili preveden na francuski jezik te nagradu francuskog mjesečnika za kulturu Transfuge za najbolji strani krimić.
Prije velikog uspjeha u Francuskoj, Jurica Pavičić sa svojim je romanom postigao zapažene uspjehe i u Hrvatskoj te je dobio nagradu Ksaver Šandor Đalski i nagradu Fric.
Knjiga je izvorno objavljena 2017. godine, a prije francuskog dobila je i njemačko izdanje.
Grand Prix de Littérature Policière jedna je od najprestižnijih književnih nagrada koja se dodjeljuje još od 1948. godine u dvije kategorije: za najbolji francuski i najbolji strani krimić.
Među dosadašnjim dobitnicima nagrade za najbolji strani krimić su Patricia Highsmith, Stanisław Lem, Mary Higgins Clark, Elmore Leonard, P. D. James, Michael Connelly, Ian Rankin, Camilla Läckberg te mnogi drugi poznati pisci, a sada i Jurica Pavičić.
Festival Quais du polar u Lyonu Crvenoj vodi dodijelio je nagradu Le Point du Polar européen. Riječ je o nagradi za najbolji kriminalistički roman europskog autora, napisan na francuskom ili preveden na francuski jezik.
Nagradu Transfuge dodjeljuje istoimeni francuski mjesečnik za kulturu, i to u trinaest kategorija, među kojima su i one za zbirku eseja, knjigu o umjetnosti i knjigu o filmu. Crvena voda nagradu je dobila u kategoriji najboljeg stranog krimića.
Roman Crvena voda priča je o obiteljskoj tragediji i potrazi za odgovorima, a kroz sudbine glavnih likova postaje i priča o Hrvatskoj i traumama društva tijekom triju desetljeća.
Jedne rujanske subote 1989., nakon ribarske fešte u malom mjestu na dalmatinskoj obali, nestane sedamnaestogodišnja djevojka. Policijska potraga ne daje nikakve rezultate, a okolna politička zbivanja - pad jednog sistema, društvene promjene i rat – zasjene nestanak djevojke. Jedini koji je i dalje traže njezina su najbliža obitelj: otac, majka i brat blizanac.
Crvena voda Jurice Pavičića djelo je koje se proteže tijekom 27 godina, a u njemu se prati daljnji usud ljudi uključenih u potragu, od ukućana, preko osumnjičenih pa do inspektora jugoslavenske milicije.
Priča o jednoj obiteljskoj tragediji i potrazi za odgovorima, kroz njihove sudbine, postaje i priča o Hrvatskoj i traumama društva tijekom triju desetljeća. Roman Crvena voda maestralan je roman važnog autora koji dublje od ijednog hrvatskog pisca zalazi u mračna mjesta i trula tkiva hrvatske zbilje posljednjih desetljeća, dajući dijagnozu i kritičko ogledalo onoga što smo kao društvo postali.
O autoru:
Pisac i novinar Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu gdje i danas živi. Od 1989. radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina (Slobodna Dalmacija, Vijenac, Zarez, Nedjeljna Dalmacija, Jutarnji list...). Dobitnik je najznačajnijih hrvatskih priznanja za novinarstvo i filmsku kritiku.
Novinarski rad Jurice Pavičića neodvojiv je od književnoga jer i u potonjem Pavičić istražuje stalne motive svojih novinarskih tekstova: sudbinu pojedinca i društva u tranziciji te funkcioniranje obitelji u mediteranskom društvu.
Kao književnik debitirao je 1997. socijalnim trilerom Ovce od gipsa, po kojem je snimljen film Vinka Brešana Svjedoci, uvršten u konkurenciju Berlinskog filmskog festivala gdje je nagrađen i ekumenskom nagradom.
Jurica Pavičić za scenarij je nagrađen Velikom zlatnom arenom festivala u Puli. Uslijedili su romani: Nedjeljni prijatelj, Minuta 88, Kuća njene majke, Crvenkapica, Žena s drugog kata te zbirke priča Patrola na cesti i Brod u dvorištu. Po naslovnoj priči zbirke Patrola na cesti snimljena je i kriminalistička miniserija u režiji Zvonimira Jurića, koja je na Pulskom filmskom festivalu dobila nagradu za najbolju hrvatsku dramsku seriju (žiri Kratka Pula i žiri Fedeora).
Kratke priče i romani prevođeni su mu na engleski, njemački, talijanski i bugarski.
