Dugo se najavljivalo da će se posljedice koronakrize itekako osjećati na zdravstvenom sustavu, ali sada postoje i konkretne procjene na razini Europske unije. S koronom, druge bolesti nisu stale, upravo je suprotno.
U ovoj se godini procjenjuje da će biti 2,7 milijuna novih slučajeva karcinoma više te više od milijun smrti. Preventivnih pregleda jedno vrijeme nije ni bilo, ali se na nekima zbog straha pacijenti nisu ni pojavili.
Rak ne poštuje distancu. Jasna je poruka na Onkorona stranici za onkološke pacijente u doba koronavirusa.
"Imali smo taj veliki gap od šest mjeseci gdje se nisu provodili programi pobira, gdje je sustav bio neprohodan, a gdje su pacijenti bili u strahu od pregleda. Mislim da će te brojke biti prilično dramatične. Problem je što će se ljudi otkrivati s uznapredovali stadijem raka kad je liječenje puno teže i na kraju krajeva skuplje", kazao je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Već sada postoje procjene na razini Europske unije, ali i procjene za Hrvatsku.
U 2020. će se dijagnosticirati 25.000 novih slučajeva. Od toga 13.500 kod muškaraca i dvije tisuće manje kod žena. Od raka će, prema procjenama, umrijeti više od 14.000 ljudi, opet više muškaraca nego žena.
U bolnicama je u prvih šest mjeseci za trećinu manje kolonoskopija nego u istom razdoblju lani. Odaziv na preventivni program, koji je bio na dvomjesečnoj stanci, je oko 20 posto.
"Ono gdje su ostavljeni tragovi je na bolestima koji su nažalost otišle u takozvani drugi plan. Kao i sve druge europske zemlje, vidimo veliki pad u preventivnim pregledima. Zdravi ljudi koji ne znaju da imaju neku bolest trebali bi doći rano na pregled kako bi nešto rano otkrili. Takvi ljudi više ne žele dolaziti u bolnice i mi imamo veliki problem", pojasnio je Neven Ljubičić, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva.
Mnogi, kaže, samo zbog straha ne dolaze na preglede.
"Nije lako, nije jednostavno. Svi zbamo što znači unos virusa u bolnički sustav; ugrožava ne samo zdravstvene djelatnike nego i sve druge tako da je to veliki problem, ali to nije problem samo u Hrvatskoj. Na dnevnoj bazi se čujemo s EU ministrima i svima nam je problem sličan", izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Ono što se sad pojavljuje, objašnjava Dario Rahelić, je postkovid sindrom. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, a komplikacije bolesti su puno veće.
"Mi smo organizirali poslijepodnevni rad, rad subotom, nedjeljom i tako smo dobrim dijelom nadoknadili sve pacijente koji su bili naručeni proteklih nekoliko mjeseci. Oni su dobili svoje termine, neki su pregledani, neki se nisu pojavili, do nekih nismo uspjeli doći", kazao je Rahelić, inače predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac.
Po smrtnosti od koronavirusa na 100.000 stanovnika, na ljestvici Europskog centra za prevenciju bolesti, Hrvatska je četvrta. Ipak, ima bolesti osim korone. Do sad je dijabetes bio na četvrtom mjestu po broju umrlih. Sada je skočio na visoko treće mjesto.
