Konferencija o budućnosti Europe je proces u kojem sudjeluje 800 nasumično odabranih građana država članica Europske unije koji imaju priliku iznijeti ideje i prijedloge za reformu europskog bloka.
Istovremeno svi građani mogu prijedloge europskih politika iznijeti na događanjima u svojim državama i putem višejezične digitalne platforme.
Ovog će se proljeća na temelju tih prijedloga definirati smjernice za budućnost Europe, a Europski parlament, Vijeće i Europska komisija, organizatori i pokretači Konferencije, najavili su da će potom politike EU-a voditi polazeći od tih preporuka.
EU je poseban naglasak stavio na mlade kako bi ih potaknuo da sudjeluju u kreiranju politika, te je trećina sudionika panela građana na Konferenciji o budućnosti Europe mlađa od 25 godina.
Jedna od sudionica Konferencije o budućnosti Europe je 25-godišnja politologinja Martina Zvonar koja je poziv za sudjelovanje na Konferenciji dobila od Hendal agencije.
„Nakon poziva poslali su mi sve relevantne podatke o Konferenciji te sam pristala sudjelovati. Odlučila sam sudjelovati jer mi je Konferencija o budućnosti Europa izgledala kao dobar projekt preko kojeg se može čuti glas građana“, objašnjava Martina i dodaje kako se mladi, putem Konferencije, mogu zauzeti za sebe i pridonijeti oblikovanju politika Europske unije.
Martina se na konferenciji založila da EU poveća financiranje programa Erasmus koji omogućuje studiranje u drugim članicama Unije tako da ga se učini dostupnijim i studentima iz zemalja s nižim standardom.
Zagrebački studenti u razgovoru za Hinu pozdravili su ideju Konferencije jer smatraju kako će se čuti njihov glas, no upozorili da o njoj ne nalaze dovoljno informacija u medijima.
Netom diplomirana pravnica Anja Vidović kaže kako je "za održavanje Konferencije sam saznala preko prijatelja".
Ona ocjenjuje kako je Konferencija o budućnosti Europe "odličan projekt" no da "nažalost, nema previše informacija o ovome događaju u medijima".
"Mislim da bi trebao biti više popraćen“ drži Anja.,
Studentica novinarstva Anđela Vuko priznaje kako „nikada nije čula za ovu konferenciju u hrvatskim medijima".
"Mislim da se ovako važna stvar treba predstaviti građanima kako bi znali o njoj. Moguće je da bi ih se onda više i uključilo u samu Konferenciju“, smatra buduća novinarka.
Mladi smatraju da su potrebne promjene unutar Europske unije te navode kakve bi prijedloge čelnicima Unije uputili.
„Puno stvari se treba promijeniti u Europskoj uniji. Drago mi je da se Unija otvara po tom pitanju i nadam se da neće ostati sve na praznim riječima i da će se glas građana poslušati te da će se neki od prijedloga usvojiti“, ocjenjuje Vuko.
Student novinarstva Fakulteta političkih znanosti Tonči Gabelić kažu kako mu „ideja Konferencije izgleda kao izvrsna prilika da se glas mladih čuje na nekoj višoj instanci".
"Ponekad mi se čini da vapaji mladih u Hrvatskoj ne mogu uroditi plodom, bilo to na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Studente se, uostalom rijetko pita o bilo čemu“, dodaje.
„Na razini cijele Europske unije potrebno je mijenjati pristup prema mladima, njihovoj edukaciji, toleranciji, otvorenosti, poštivanju, itd. Frazetina da na mladima svijet ostaje izlizana je u jednakoj mjeri kao i ona da institucije u Hrvatskoj rade svoj posao. Pa ipak, suludo je katkad i govoriti o potrebnim promjenama kada sve na kraju ovisi o europskim čelnicima, interesima…“, smatra Tonči Gabelić.
Studentica Šumarskog fakulteta Suzana Rajković priznaje da "može reći da je baš upoznata s konferencijom o budućnosti Europe", no misli kako "konferencija pomaže u budućem razvoju mladih".
"Svakako mislim da mladima treba više prakse, nego suhoparno učenje velikih količina raznog gradiva. Europska unija za budućnost bi trebala staviti naglasak na mlade inovativne ljude koji će pomoći u daljnjem rastu društva“, sugerira Rajković.
Studentica Fakulteta političkih znanosti Tena Senjan bi „mijenjala svijest građana o pripadnosti" Uniji.
"Zbog toga su ovakve konferencije važne, jer se mnogi građani Europske unije ne osjećaju uistinu kao da joj pripadaju što je vidljivo kod izlaznosti građana na izbore za EU parlament i slično“, objašnjava.
