KONAČNO SMO DOČEKALI... Dalmacija će vrlo uskoro dobiti desetljećima čekane radare, no netko širi opasne dezinformacije
Na pojedinim lokacijama završena je montaža radarskog tornja i do kraja godine se očekuje postavljanje radarske antene i kupole nakon čega slijedi testiranje novog uređaja
Opće je poznato da Hrvatska na Jadranu u sustavu meteorološke radarske mreže nema niti jedan radar, i da je Dalmacija jedino području današnje EU koje još nije pokriveno mjerenjima meteoroloških radara.
Iako se godinama najavljivalo, ovaj problem bit će riješen kroz nekoliko nadolazećih mjeseci. Naime, DHMZ u javnost pušta novosti vezane uz instalaciju triju radara na Jadran, sve u sklopu MetMonic projekta.
Tri postojeća radara na kontinentu su u fazi obnavljanja, a na Jadranu ćemo dobiti tri nova i suvremena radara Vaisala WRM 200. Lokacije radara su: Goli u katastarskoj općini Skitača u Istri, Debeljak kod Sukošana (zadarsko podruje) i Uljenje na Pelješcu.
Nalijevanje temelja budućeg radarskog centra Sukošan
Montaža radara najavljena je za prosinac. Na pojedinim lokacijama završena je montaža radarskog tornja i do kraja godine se očekuje postavljanje radarske antene i kupole nakon čega slijedi testiranje novog uređaja. Kako stvari stoje, moderne radarske snimke ugledat ćemo u siječnju 2022.!
Montaža radarskog tornja u Sukošanu
Baš kao i mnogim sferama života i znanosti, i ovoj loš utjecaj imaju kvaziznanstveni ili potpuno neznanstveni krugovi. Naime, posljednjih tjedana netko na zadarskom području širi neistinite informacije vezane uz meteorološke radare. U mnoge su poštanske sandučiće postavljeni letci s lažnim informacijama o meteorološkim radarima. Jedan takav letak možete vidjeti ovdje:
Na ovo je odgovorio urednik MeteoAdriatic portal, zadarski profesor Ivan Toman. Njego osvrt na sadržaj letka, kao i odgovor na njega, možete pročitati u nastavku:
Opet se šire gluposti o meteorološkim radarima. Idemo redom:
1) "Novi mikrovalni radar koji se postavlja na Glavici ima mogućnost odašiljanja mikrovalova u svim smjerovima, horizontalno i vertikalno. Ovaj radar se razlikuje od klasičnih vremenskih radara koji odašilju signal samo horizontalno".
Komentar: Radar ne šalje "horizontalno i vertikalno" u smislu smjera zračenja, već šalje horizontalno i vertikalno polariziran EM val. Polarizacija EM vala nema veze sa smjerom zračenja već s time kako stoji u prostoru električno i magnetsko polje vala. Bez obzira na polarizaciju vala, smjer prostiranja u prostoru je identičan. Dvostruka polarizacija radara omogućuje obradu podataka putem machine learning algoritama i na taj način se detektira vrsta objekata u atmosferi (kiša, tuča, ptice, insekti, ...).
2 i 3) "Radar ima mogućnost skupljanja podataka o moru, to jest usmjerava svoje zrake prema površini mora". Netočno. Netko je opet čitao brošure Vaisale pa krivo zaključio, kao i za horizontalnu/vertikalnu polarizaciju, tako i za supresiju sea clutter-a. To što radar ima mogućnost supresije sea cluttera (šuma nastalog odbijanjem od valova na moru) ne znači da radar emitira zračenje prema moru centrom svojeg usmjerenog snopa impulsa. Radar nema mogućnost namjernog usmjeravanja zračenja u "negativnu elevaciju", već je riječ o anomalnoj propagaciji radarskih valova koja se događa iz xy razloga i kad se dogodi, smeta u očitavanju stvarnih meteo podataka ako radar nema implementirane mogućnosti za supresiju takvih smetnji. Radar usmjerava svoj snop impulsa isključivo prema nebu, na visini iznad horizonta od cca 1° naviše. No, to NIJE slučaj s brodskim radarom, raznim vojnim radarima, također i policijskim radarima koji se nalaze na svakom koraku na cestama uz foto kameru i koji *konstantno* zrače energiju snimajući promet (Continues Wave Doppler radar) za razliku od meteo radara koji je impulsni radar (više o tome u sljedećoj točki).
4) Maksimanla snaga odašiljača je 2500000W a prosječna snaga 300W. Možda sam dodao ili oduzeo koju nulu viška, no to je potpuno nebitan podatak jer je riječ o tzv. impulsnoj snazi radara koju postiže njegov magnetron u iznimno kratkom trajanju (reda veličine par mikrosekundi) nakon čega ne odašilje ništa neusporedivo duže. Da, zbog toga je "prosječna snaga" mnogo manja - 300W. No tih 300W, je daleko manja snaga nego snaga bazne stanice mobilnih operatera, primjerice, a također, treba imati na umu da ona opada eksponencijalno s udaljenosti od antene. Zbog toga, mobitel koji zrači snagom 3W, par centimetara od mozga, ozrači mozak nemjerljivo više nego meteo radar koji je daleko cca kilometar i uz to usmjerava zračenje u nebo (zrači generalno, samo ptice).
5) C-band radara valne duljine 5cm je stotinu tisuća puta veća valna duljina (toliko manja frekvencija) nego vidljiva Sunčeva svjetlost (500 nanometara = 0.00005 cm). Energija fotona = Planckova konstanta x frekvencija. Dakle, svaki foton izračen iz radara nosi 100.000 puta manju energiju nego svaki foton koji dođe sa Sunca na kožu. Razmislite malo o tome kad se ljeti sunčate.
Za kraj, meteorološki radar je izuzetno korisna naprava za znanost i za zaštitu imovine primjerice od tuče (pravodobna najava oluje, mogućnost intervencije protugradnom obranom...) i stoga, nemojte iznositi neprikladne izjave izvrćući informacije iz brošura proizvođača tako da zastrašujete ljude kojima ostavljate ovakve letke u poštanski sandučić.
