Komiška baraka, ribarska kućica koja je nekad služila za soljenje ribe, danas udruzi Palagruza služi za predstavljanje maritimne baštine, a najmlađi gosti festivala Escale à Sète sudjelovali su u radionicama gradnje gundule, male brodice koja je služila za veslanje na obližnja komiška žala.
Djeca su uz pomoć članova udruge iscrtavala dijelove broda u nastanku, potpisivala ih i uz stručno vodstvo pilila.
Komiška sandula 'Molo Palagruza', ribarski brod ravnog dna koji je služio za ribarenje na obližnjim komiškim poštama, u Seteu je dobila novo jedro koje su također iscrtala djeca u sklopu međunarodnog projekta 'Paint a future' kojim ih se potiče na izražavanje vizije svijeta kakvog žele.
Posjetitelji su mogli vidjeti i već gotove komiške gundule, Jurkovicu i Lucicu, od kojih je jedna i zaplovila uz bok vezanim jedrenjacima.
Festival 'Escale à Sète' najveći je mediteranski festival pomorske baštine koji se održava u gradu Sète, okuplja oko 300 000 posjetitelja, više od sto tradicijskih brodova među kojima su i najveći svjetski jedrenjaci, pedesetak glazbenih skupina i stotinjak izlagača, a turističke zajednice iz gradova u blizini dovode organizirano u Sète na desetke tisuća posjetitelja.
Hrvatsku maritimnu baštinu na internacionalnom festivalu Escale à Sète ponovno su, nakon pauze uslijed pandemije, predstavile komiške udruge Palagruza i Geopark Viški arhipelag, Cronaves iz Splita i posada gajete Mila s Prvića.
„Za našu je udrugu ovaj festival značajan jer smo pored podrške Turističkoj zajednici RH, obnovili naše partnerske suradnje i stvorili nove kontakte za suradnju s udrugama diljem EU-a koje djeluju na području očuvanja maritimne baštine“, rekao je Miro Cvitković, predsjednik udruge Palagruza.
„Gradnju gundule ćemo nastaviti na festivalima tijekom godine“, najavio je Cvitković i dodao da „iako je naglasak festivala na velikim jedrenjacima, mi smo najmanjim brodovima, koji su najprigodniji za rad s djecom, uspjeli privući pažnju posjetitelja“.
Pored brodograditeljskih radionica, posjetiteljima je udruga Palagruza prezentirala i tradicionalnu gastronomiju. U komiškoj baraci moglo se kušati brujet, komišku pogaču, pečene srdele i skuše, a za Uskrs i janjetinu s graškom.
„Mnogo ljudi privukao je sam miris kuhanja pa su me dolazili pitati što to kuham i kad će biti gotovo“, rekao je za Hinu glavni kuhar udruge Palagruza Mate Stanojević – Maltez i dodao da bi ga ljudi nakon degustiranja tražili i recepte tradicionalnih dalmatinskih specijaliteta.
U komiškoj baraci spremala se i sušena tabinja, riba iz porodice bakalara koja se i sprema na sličan način kao bakalar, samo što je nju dovoljno namočiti svega nekoliko nekoliko sati prije pripremanja jela. Tabinju je potrebno tri dana držati u soli (salamuri), potom je sušiti nekoliko tjedana, to je prije festivala napravio ribar Damir Karuza – Kalambera i u Seteu pripremio specijalitet.
Izvorni otočki proizvodi Visa predstavljeni su i kroz GEOfood program koji provodi UNESCO Geopark Viški arhipelag. „Ponosna sam na odaziv proizvođača s otoka Visa, posjetitelji su bili oduševljeni našim lokalnim proizvodima“, rekla je za Hinu direktorica Geoparka, Lana Schmidt.
Između ostalih proizvoda s GEOfood oznakom, na festivalu su predstavljeni i proizvodi učenika viške srednje škole Antun Matijašević Karamaneo, „budući da su i udruga Palagruza i naš Geopark usmjereni na rad s mladima posebno pohvaljujem naše učenike koji su uložili veliki trud u pripremu vlastitih proizvoda od rogača“, rekla je Schmidt.
Komiška baraka bila je ujedno i izložbeni prostor fotografija, uzlova i starinskih ribarskih alata. Fotograf Boris Kragić predstavio je svoju izložbu 'Arhipelag otoka Visa', bile su izložene i fotografije Velimira Bešića, a veliki interes pobudili su uzlovi u bocama Damira Višića.
Posebnu notu koja je zaokružila ovu dalmatinsku priču dala je klapa Kaštelanski pivači, koja je u suradnji s udrugom Palagruza gostovala na više festivala, a na Escale à Sète dobili su osobni poziv direktora festivala pošto je čuo njihov nastup na Hvaru. „Imali smo ovih dana u Seteu dva do tri nastupa dnevno, a nastupali smo na svim pozornicama festivala“, rekao je za Hinu član klape Ivan Cinotti.
Klapska pjesma mogla se čuti i za vrijeme parade svih sudionika festivala. Subotnja parada bila je vrhunac festivala, kroz cijeli grad prošle su skupine sudionika odjevenih u tradicionalne nošnje, svirajući tradicionalne instrumente i pjevajući tradicionalne napjeve te noseći svoje zastave.
Mnogo aktivnosti na festivalu bilo je usmjereno na djecu, mlade i njihova prava, ali i podizanje ekološke svijesti. Tako su recimo na jednom od nizozemskih štandova mogli učiti kako od pvc vrećica izraditi uže i vidjeti brod izrađen od reciklirane plastike, a na jednom od francuskih štandova mogli su od plastičnog otpada izrađivati morske životinje.
'Paint a future' pokrenula je nizozemska umjetnica Hetty Van der Linden koja potiče djecu da zamisle kist kao čarobni štapić koji može ostvariti sve njihove snove. U ostvarivanju dječjih snova potom pomažu umjetnici koji dječje radove nastale u sklopu projekta uključuju u svoje umjetnine, a nakon što ih prodaju, novac usmjeravaju na ispunjenje želja potrebite djece.
