Dalmacija Danas u rubrici "Komentari pod povećalom" u 2026. godini dva puta mjesečno odabire jednu od najaktualnijih tema iz proteklih dana u Splitu i okolici, a na nju reagiraju trojica političara svojim komentarima. Njihovi odgovori pokazuju kako razmišljaju o važnim društvenim pitanjima, a na kraju članka čeka vas i anketa: čiji je komentar, prema vašem mišljenju najbolji?
"Komentari pod povećalom" donose pregled različitih stavova, propituju političke odluke i otvaraju prostor da i vaš glas postane dio rasprave.
Što nakon Karepovca? Grad, Županija i Ministarstvo dogovorili prve korake
Proteklih dana ponovno se žestoko aktualizirala tema splitskog odlagališta Karepovac. Naime, u Splitu je u utorak održan radni sastanak ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković, splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana i gradonačelnika Splita Tomislava Šute o tome kako riješiti zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada u prijelaznom razdoblju, nakon zatvaranja Karepovca.
Istaknuto je da je zatvaranje Karepovca neizbježno, pa se traže alternativna odlagališta i suradnja okolnih gradova i općina koji ondje trenutačno dovoze otpad. Kao glavni cilj postavljeno je povećanje odvajanja otpada u Splitu s trenutačnih 28 posto na 50 posto, uz apel građanima da se aktivnije uključe.
Sastanak se nadovezao na ranije razgovore iz listopada, a potvrđeno je i da je potpisan ugovor o financiranju Centra za gospodarenje otpadom Lećevica. U tijeku je postupak javne nabave, a ako ne bude žalbi, početak radova očekuje se u prvoj polovici ove godine. Do otvaranja Lećevice pozvane su ovlaštene tvrtke i lokalne zajednice da privremeno preuzmu dio otpada, uz naglasak na odvajanje biootpada.Ministarstvo je najavilo prilagodbu poziva i dodatnu podršku projektima odvajanja otpada, uključujući planirano ulaganje od dva milijuna eura, te je dogovoreno da će se uključeni sastajati jednom mjesečno radi praćenja provedbe mjera.
Kako bismo čuli različite poglede na ovu temu, ovog smo tjedna za mišljenje pitali splitske političare: Igora Skoku iz stranke Centar i njihova gradskog vijećnika u Gradskom vijeću Grada Splita, Antu Renića iz stranke Direkt i njihova vijećnika u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije te Alena Ćurina, predsjednika Nadzornog odbora Čistoće Split i člana predsjedništva Domovinskog pokreta Split.
- Karepovac kao odlagalište otpada zaista ide svome kraju i to je dobra vijest za građane Splita i okolice. Mi smo u svom mandatu završili najvažniji dio projekta sanacije Karepovca i najveći njegov dio je sada zeleno brdo. S druge strane, zato što nije gotov Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, ako se Karepovac zatvori prije toga, građanima Splita prijeti ogromno povećanje cijena odvoza otpada. Odgovornost za to je isključivo na Tomislavu Šuti, koji je neuspješno vodio projekt Lećevice, županu Blaženku Bobanu i HDZ-u, koji su odgovorni za cijeli projekt. Umjesto da u Lećevicu odlažemo otpad, godinama odlažemo samo HDZ-ove uhljebe. A pitanje je hoćemo li ikada uopće tamo odlagati otpad. Mi smo u svom mandatu imali jasan plan koji smo ispunjavali. Ideja je bila da se Karepovac održi kao odlagalište do otvaranja Lećevice, kako građanima cijena odvoza otpada ne bi drastično narasla. Odvajanje otpada povećali smo s 16% na početku mandata na 34% na kraju mandata. Šuta je rekao da su sada na 28% odvajanja, što znači da su u šest mjeseci smanjili stopu za 6%. Naše veliko povećanje stope odvajanja temeljilo se na poticanju građana na odgovornije ponašanje, instaliranju najvećeg broja polupodzemnih kontejnera u Hrvatskoj, podjeli spremnika za razvrstavanje kućanstvima te nabavi biostabilizatora – uređaja za pretvaranje biootpada u kompost. U tijeku je bila nabava još nekoliko biostabilizatora kako bi se nastavilo s povećavanjem stope odvajanja otpada. Nažalost, sadašnja vlast je od svega odustala i tako smanjila stopu odvajanja, dovela Karepovac do kraja, a sada građanima Splita prijeti drastično povećanje cijena. Ako se to dogodi, umjesto građana Splita veću cijenu odvoza treba platiti HDZ, jer je izravno odgovoran za ovakvu situaciju.
- Odlagalište Karepovac primiče se svom punom kapacitetu i to je sada činjenica koju svi znaju. Najoptimističnije prognoze daju mu još pola godine, a kako čujemo, rješenja od nadležnih još uvijek nema. Gospodarenje otpadom nekad je bilo samo odvoz miješanog otpada na neku lokaciju izvan naselja, vrlo primitivan i jednostavan proces. Danas je to specifičan sustav koji uključuje mnogo dionika – od ministarstva, županije, gradova i općina pa do komunalnih tvrtki te samih građana. Uključuje odvajanje otpada, gospodarenje različitim vrstama otpada, reciklažna dvorišta, sortirnice, kompostane, regionalne centre i energane. Upravo zbog te kompleksnosti nužni su dugoročno planiranje, jasni zadaci za sve dionike i brza provedba. Na primjeru Karepovca sve je zakazalo. Ministarstvo je zanemarilo činjenicu da će Karepovac vrlo brzo doći do punog kapaciteta, iako se to odavno znalo i izmjerilo, a neki bivši ministri su i aktivno radili na zaustavljanju projekta regionalnog centra u Lećevici. Sve garniture gradske vlasti taj su problem gurale pod tepih, a ako se sjetimo, neki su i namjenska sredstva za sanaciju Karepovca trošili na šetnice ispred svojih hotela. No ni svi ostali se nisu proslavili. I možda je najveći problem stvorila Splitsko-dalmatinska županija, koja već dvadeset (20!) godina razvija regionalni centar u Lećevici. Da je on napravljen barem koju godinu ranije, sad bismo govorili o postotku razdvajanja koji je ključan za taj centar, no zbog epohalnog kašnjenja sada imamo prijetnju zdravstvenom ugrozom i velikim troškom koji će se sigurno preliti na građane. Problem zbrinjavanja 110.000 tona otpada koji se svake godine odlaže na Karepovcu nemoguće je lako i brzo riješiti. Već sada se zna da će procijep između zatvaranja Karepovca i izgradnje centra u Lećevici biti najmanje godinu i pol dana. Bilo koja odlagališta koja prihvate taj dovoz suočit će se s velikim otporom lokalne zajednice, jer takvo rješenje nikome nije na vrijeme predočeno ni iskomunicirano. Iz posljednjih izjava vidimo da se ministarstvo i ostali dionici ustručavaju izgovoriti o kojim se zamjenskim lokacijama radi, a bit će potrebno uložiti mnogo truda da se takve ideje provedu u djelo. Preporuka je da se tim lokalnim zajednicama osiguraju konkretni benefiti, a ne – kako je najavljeno – tek podrška i savjeti. Tu postoje i tehnički problemi prijevoza takvog otpada kroz nekoliko županija, jer prijevoz otpada zahtijeva i posebne kamione. Iskreno se nadamo da nadležni razmišljaju o svim aspektima ovog problema jer ćemo se, u protivnom, suočiti s otpadom na ulicama, što županiji koja živi od turizma može biti izrazito problematično – da ne spominjemo zdravstvenu ugrozu. No kad jednom dođemo do regionalnog centra u Lećevici, moramo biti spremni, jer će njegovo funkcioniranje i trajanje uvelike ovisiti o količini odvojenog otpada. Centar je projektiran za trajanje od 25 godina, ali uz uvjet da se odvaja 50% otpada, što je izrazito visok postotak do kojeg nije lako doći. Trenutno, prema jednoj od metodologija izračuna, imamo 28% u Splitu i puno manje diljem županije, ali treba biti realan i reći da ono što se skupi u plavim i žutim kontejnerima često nije pogodno za reciklažu, a ulazi u statistiku. Isto tako, zbog nepostojanja kompostane, sav biootpad koji se prikupi opet završi odložen na Karepovcu. Rješenja su poznata, ali svi dionici moraju ozbiljno shvatiti svoj zadatak, a ne gurati problem od sebe. Za početak trebamo poći od sebe i smanjiti otpadnu ambalažu koju koristimo te osnovati centre za ponovnu uporabu i servis. Odvajanje "od vrata do vrata" treba primijeniti gdje god je moguće, te obavezno mjeriti količinu otpada koju generiraju kućanstva i poslovni subjekti, nagraditi one koji se odgovorno ponašaju, ali i penalizirati one koji to ne čine. Treba nam mnogo veći broj zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, te više kompostana, jer biootpad čini većinu otpada u kućanstvima i restoranima. Trebaju nam pretovarne stanice i trebamo poticati razvoj industrije koja se bavi reciklažom otpada. Naravno, i funkcionalan regionalni centar u kojem će se nakon svega odložiti samo mali dio proizvedenog otpada. Ako se takav sustav ne uspostavi, regionalni centar trajat će puno kraće, a kako smo i ovaj razvijali dvadeset godina, možda je vrijeme da krenemo s razvojem novog centra…
- Što poslije Karepovca? Strah od nepoznatog, strah od promjena. I jedan i drugi strah su veliki! Mlađi Splićani zaboravljaju na deponij komunalnog otpada na Gripama, a na Sukoišanskoj na Lovretu malobrojni se živih toga sjećaju. Poslije toga je došao Karepovac, a poslije Karepovca će doći nešto drugo. Kapaciteti Karepovca su dovoljni do kraja ove godine, a nakon toga očekujemo od našeg gradonačelnika, župana i premijera rješenje. Naime, rješenje je teško naći; ono mora biti ekološki prihvatljivo i ekonomski održivo. Rješenja su nam na raspolaganju od Austrije do Švedske. Moje školovanje bilo je u Švedskoj i moramo samo pogledati gradove slične veličine kao što je Split i dobit ćemo rješenje problema. Samo pogledajmo kako su oni to riješili. Mislim da je to pravi trag rješenja. Ako idemo na nešto bolje, a idemo - ovo što je sada, a to je gomila otpada u centru grada, nije rješenje. Isto kao što to nije bilo rješenje na Gripama i Lovretu, nije rješenje ni Karepovac. Generacije nakon 50 ili 60 godina uopće se neće sjećati Karepovca. Imamo povjerenja u našeg mladog gradonačelnika, iskusnog župana i premijera te će se zasigurno naći rješenje koje ćemo moći plaćati i koje će biti ekološki prihvatljivo.
Igor Skoko, vijećnik Centra u Gradskom vijeću Grada Splita:
Ante Renić, vijećnik Direkta u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije:
Alen Ćurin, predsjednik Nadzornog odbora Čistoće Split i član predsjedništva Domovinskog pokreta Split:
