Iako je smrtnost od gripe niska, kreće se oko 0,1 posto, cjepivo protiv gripe svake se godine usklađuje s pretežnim sojevima za koje se procjenjuje da će biti dominantni u nadolazećoj sezoni, a cijepe se sve rizične skupine građana, stariji od 65 godina i osobe slabijeg imuniteta kako bi se izbjegli smrtni slučajevi i teža oboljenja kao posljedica gripe.
Posljednja je "prava" sezona gripe bila ona u zimi 2019./2020. godine, neposredno pred pandemiju koronavirusa.
- Već se pojavio COVID-19, a mi smo još uvijek bili u sezoni gripe koja kod nas kreće obično sredinom prosinca, a onda eskalira oko Božića i Nove godine. U vrijeme kad se pojavio koronavirus, mi smo još uvijek intenzivno testirali virus gripe, prisjetila se u razgovoru za Novi list dr. Irena Tabain, voditeljica Odjela za izravnu virološku dijagnostiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Tada je nastupilo potpuno zatišje, da bi se gripa opet pojavila 17. kolovoza, kad su detektirani prvi slučajevi gripe kod osoba koje su boravile na Jadranu. Uslijedilo je manje bolničkih infekcija tijekom kolovoza i rujna, a onda se situacija smirila.
- U toj međusezoni imali smo redovito, svaki tjedan, po nekoliko slučajeva gripe, što nije uobičajeno. Bilo ih je 200-tinjak do listopada, kad se situacija primirila. Ali od prosinca svaki tjedan detektiramo oko 40 slučajeva gripe tjedno. Uglavnom su to AH3 podtip, i pojedinačni slučajevi H1N1 pandemijskog soja gripe, ali on se javi doista sporadično, jedan do dva slučaja u 14 dana. No, gripa još uvijek ima priliku pokazati svoje lice, veli virologinja HZJZ-a.
Osim virusa gripe, i naravno omikrona, laboratoriji HZJZ-a potvrdili su i prisustvo respiratornog sincicijskog virusa (RSV). U pravilu se ranijih godina na Zavodu radilo 10.000 analiza tijekom sezone gripe, a broj je za vrijeme pandemije drastično smanjen. No, čak i u tom smanjenom broju detektirali su značajan broj pozitivnih uzoraka gripe, što znači da bi smirivanjem pandemije gripa mogla doći do izražaja.
Virolozi HZJZ-a slažu se da su dvije godine nošenja maski mogle ostaviti traga na naš imunitet, jer se on jednostavno nije imao prilike "boostati" u kontaktu s drugim virusima. Tako bi nam i prehlade ubuduće mogle teže padati, i "baciti" nas u krevet kao i gripa.
- U pravilu se s virusima sretnemo u djetinjstvu i razvijemo neki bazični imunitet, ali budući da su ti virusi stalno prisutni, onda svoj imunitet obnavljamo ili održavamo aktivnim na način da kad dođemo u kontakt s virusom, da se sve stanice koje to pamte malo aktiviraju, obnove, i u pravilu nas štite od pojave bolesti, objašnjava dr. Tabain.
- Kako nosimo maske, ne podražujemo taj naš imunološki sustav i ne podsjećamo da bi se trebao aktivirati i održavati svojevrsni imunološki fitness... Tako se već pokazalo da i infenkcije virusima koji u pravilu izazivaju vrlo blage infekcije, zbog kojih tek malo šmrcamo ili imamo neku tek blago povišenu temperaturu pa ih najčešće prehodamo, kod odraslih osoba sada mogu izazvati i teže kliničke slike, upozorava sugovornica Novog lista.
Ali takvo stanje ne bi trebalo dugo potrajati jer ćemo prestankom nošenja maski opet biti u kontaktu sa svim mikroorganizmima i funkcionirati kao i ranije.
